EPPO

Najviše prijava o krađi europskog novca lani stiglo iz Hrvatske: Šteta procijenjena na 278 milijuna eura

Vanja Vesić

Foto HORST GALUSCHKA/DPA/PIXSELL

Foto HORST GALUSCHKA/DPA/PIXSELL

Među 47 istraga koje je pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja, oko 29 milijuna eura odnosi se na poreznu prevaru, a u tijeku je sedam sudskih postupaka, kažu podaci godišnjeg izvješća središnjeg Ureda europskog javnog tužitelja u Luksemburgu za 2023. godinu



Najveći broj prijava građana Europe o krađi novca iz EU fondova lani je došlo iz Hrvatske, ukupno 433, što je najviši udio ne samo među 22 članice Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), nego i u odnosu na ostale zemlje EU-a koje još nemaju delegirane tužitelje ili uopće nisu članice Unije, a poslale su podneske o malverzacijama. EPPO trenutno vodi u Hrvatskoj 47 istraga muljaža s europskim novcem čija se šteta procjenjuje na vrtoglavih 277,9 milijuna eura. Samo lani europski tužitelji u RH pokrenuli su 36 istraga u slučajevima »teških« 69 milijuna eura. Podaci su to iz jučer objavljenog Godišnjeg izvještaja središnjeg Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Luksemburgu za 2023. godinu koji trenutno vodi ukupno 1.927 aktivnih istraga pod sumnjama na štetu za proračun Europske unije u visini od čak 19,2 milijarde eura.


Vrste malverzacija


Prema detaljima izvještaja u Hrvatskoj je u tijeku sedam sudskih postupaka što ih je pokrenuo EPPO. U devet slučajeva optuženo je ukupno 18 osoba. Četiri slučaja EPPO predao je domaćim pravosudnim tijelima. Među 47 istraga koje je pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu i procijenjenu štetu od gotovo 278 milijuna eura, oko 29 milijuna eura odnosi se na poreznu prevaru. Trenutno se vode tri istrage koje imaju prekograničnu dimenziju u suradnji s ostalim državama. Objedinjeno na razini svih članica EPPO-a čak 59 posto aktivnih istraga odnosi se na velike prekogranične prevare s PDV-om. Istražni postupci u Hrvatskoj najviše se odnose na zloupotrebe programa regionalnog razvoja, ukupno 25, dok je 13 pokrenuto zbog moguće štete poljoprivrednom fondu. Po tipologiji malverzacija najveći udio odnosi se na prevare s trošenjem novca iz europskog proračuna u dodjeli poslova bez provedenih javnih nadmetanja, u 28 posto slučajeva. Slijede prevare u slučajevima kad je proveden javni natječaj (23 posto). Korupcija i primanje mita tiču se 15,85 posto aktivnih slučajeva, dok su istrage prevare s PDV-m s udjelom od 1,2 posto.


Povjerenje građana u EPPO ili viši udio krađa

 




Zapaženi trend ogromnog broja prijava bezakonja koji dolazi iz Hrvatske može se promatrati dvojako, kroz visoko povjerenje hrvatskih građana u EPPO u odnosu na dnevno-političku percepciju vladajuće politike ili kao viši udio suspektnih slučajeva krađa EU fondova u odnosu na ostale zemlje Europe. Primjerice, u Belgiji je tako evidentirana 221 prijava malverzacije s EU fondovima, u Njemačkoj 199, u Bugarskoj 179, te u Rumunjskoj 156. Ukupno 132 prijave stigle su i iz zemalja u kojima EPPO ne djeluje, te 279 iz država koje nisu članice EU-a. Središnji ured EPPO-a tijekom protekle godine zaprimio je 2.194 prijave građana, no njih 1.770 odbačeno je jer EPPO nad njima nije imao nadležnost. Još 300 prijava podnijeto je nacionalnim EPPO-vim uredima, ali su i te ocijenjene neutemeljenima, odnosno nisu se odnosile na kaznena djela iz nadležnosti europskog tužiteljstva.

Zapljena imovine


Ukupno EPPO odredio je zamrzavanje 1,53 milijarde eura stečenih nezakonitim rabotama, dok su lokalna tijela odobrila zamrzavanje 1,51 milijarde eura. U Hrvatskoj je lani ovdašnjim kriminalcima zamrznuto 1,6 milijune eura. Hrvatska se i nalazi među 19 zemalja u kojima je tijekom prošle godine EPPO oduzimao nezakonito stečenu imovinu. Zapljene su izvršene i u Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, sveukupno u 475 slučajeva.


Razmjeri prevara koje utječu na financijske interese EU-a, mogu se objasniti samo velikom upletenošću ozbiljnih organiziranih kriminalnih skupina, upozorila je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi.


– U našim istragama vidimo ozbiljne skupine organiziranog kriminala koje, novcem stečenim iz svojih drugih kriminalnih aktivnosti, financiraju operacije prevara s PDV-om, iste specijalizirane igrače koji peru novac od poreznih prevara – dodala je Kövesi.