RIJEKA – Ukupan promet riječke luke po svim vrstama tereta u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 7,9 milijuna tona i taj je rezultat statistički gotovo identičan prošlogodišnjem prometu, prije svega zbog povećanja broja kontejnera na Brajdici i tekućeg tereta u Janafovoj luci Omišalj. Istovremeno, najveća slovenska luka Kopar ostvarila je ukupan promet od 16,3 milijuna tona (povećanje od 5 posto), pa se i u ovoj godini nastavlja trend snažnijeg rasta prometa Kopra u odnosu na Rijeku.

Primjetno je također da Kopar zadržava pozitivan trend u svim kategorijama tereta što u Rijeci nije slučaj, jer se bilježi pad generalnog tereta za šest posto, te izrazito loš trend kod rasutog tereta, koji je čak 39 posto manji, pa je riječkaluka u razdoblju od siječnja do kraja rujna izgubila 452.742 tone rasutog tereta. Upravo ova brojka najveći je razlog za stagnaciju ukupnog prometa riječke luke koji se ipak zadržao na razini prethodne godine.

Važnost luke Omišalj

Tekući teret Janafa od 5,1 milijuna tona sada čini oko 66 posto prometa riječke luke, što je podatak koji najbolje oslikava važnost luke Omišalj. Osim tekućeg tereta, u Rijeci je pozitivan i rast kontejnerskog prometa na Brajdici od 14 posto, odnosno 137.150 TEU-a u prvih devet mjeseci. Kopar nema tako visok trend rasta, ali je u tom segmentu statistika varljiva, pa treba pojasniti kako je i ove godine Kopar privukao više novih kontejnera od Rijeke. U Kopru je promet povećan za 41.503 TEU-a, a u Rijeci za 16.615 TEU-a, što znači da niti u kontejnerskom prometu najveća hrvatska luka još uvijek ne sustiže najveću slovensku luku.

Kako ističe direktor prodaje u tvrtki Jadranska vrata Žarko Acinger promet Brajdice trebao bi ove godine biti na rekordnoj razini u povijesti riječke luke.

– Realno je očekivati da će godina biti zaključena s prometom većim od 180.000 TEU-a, što će svakako biti bolji rezultat od dosadašnjeg rekorda Brajdice iz 2008. godine. Također raduje i što postupno raste udio Rijeke u kontejnerskom prometu luka sjevernog Jadrana, koji sada iznosi oko 12,4 posto udjela – kazao je Acinger.

Nema snažnog proboja

Dominantno se riječkaluka još uvijek oslanja na tržište zemalja bivše Jugoslavije, jer nema dovoljno snažnog proboja prema zemljama srednje Europe, što se posebice odnosi na pravac prema Mađarskoj. Realno je teško očekivati da bi u kratkom roku ovo pitanje moglo kvalitetnije riješiti problem željeznice. Potrebno je obnoviti i ujednačiti opterećenja na slovenskom dijelu pruge Rijeka – Pivka kako bi riječkaluka mogla biti konkuretna na ovom pravcu, ali nema naznaka da Slovenija namjerava krenuti u takvu investiciju.

Druga i nešto realnija opcija odnosi se na ubrzanu modernizaciju radi postizanja veće efikasnosti željeznice na postojećoj pruzi od Rijeke prema Mađarskoj. Treća opcija tiče se planova izgradnje nizinske pruge o kojoj se predugo govori, ali se još uvijek ne zna niti kojom bi točno trasom pruga trebala proći na dionicama između Karlovca i Rijeke. Stoga se i zaostajanje Rijeke za Koprom čini kao logična posljedica ovakvog stanja.