“S obzirom na rekordnu nisku nezaposlenost, pa i mladih, ta mjera više nema efekta, jer ne utječe na plaću mladih u Hrvatskoj već je isključivo povlastica koju koristi sam poslodavac”, izjavio je Piletić nakon sjednice Vlade.

Naime, poslodavci su trenutno oslobođeni plaćanja doprinosa od 16,5 posto u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina. Piletić je rekao da se ta mjera donosila u vrijeme kada je stopa nezaposlenosti mladih dosezala oko 20 posto.

“To je bila mjera na određeno vrijeme i došao joj je kraj. Smatramo da je sazrelo vrijeme da se ova olakšica više ne primjenjuje”, izjavio je Piletić, kojem je razumljivo da se poslodavci zbog toga žale, jer će im to predstavljati opterećenje.

Ukidanje te olakšice predloženo je novim krugom porezne reforme, a od 1. siječnja iduće godine ona neće vrijediti za nove zaposlenike, no neće se dirati stečena prava, tako da ako je netko prije primjerice dvije godine zaposlio nekog mlađeg od 30 godina, još će tri godine moći koristiti to oslobođenje.

Kako je prošli mjesec prilikom predstavljanja prijedloga porezne reforme istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, propušteni prihodi zbog oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo lani su iznosili 385 milijuna eura, pa se na ovaj način želi i doprinijeti održivosti sustava zdravstvenog osiguranja.

Kako se navodi u zakonskom prijedlogu, ukidanje oslobođenja neće imati utjecaja na iznos neto plaće, no povećat će se trošak poslodavca, ovisno o iznosu bruto plaće. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 1.781 euro, a u slučaju tog iznosa od 2025. mjesečni trošak poslodavca će se ukidanjem oslobođenja povećati za 293,87 eura, izračun je Ministarstva financija.

Da ne bi došlo do zabune, Piletić je danas istaknuo da ostaje na snazi umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade, pa tako oni do 25 godina starosti imaju pravo na 100-postotni povrat poreza, a oni od 26. do 30. godine na 50 posto.

Zbog povećanja minimalca kompenzacijske mjere za poslodavce

Kada je riječ o neto plaćama, one bi daljnje trebale rasti i zbog spomenutog novog kruga porezne reforme, pa tako i povećanjem osobnog odbitka, odbitaka za uzdržavane članove, kao i zbog umanjenja gornjih limita stopa poreza na dohodak.

Tu je i jučer najavljeno povećanje minimalne plaće, koja će od Nove godine porasti na 970 eura bruto, pri čemu Piletić procjenjuje da bi to trebalo iznositi nešto više od 760 eura neto.

Bruto minimalac od 970 eura, naveo je ministar, iznosi 54 posto prosječne bruto plaće od siječnja do srpnja ove godine te 63 posto medijalne plaće. U prvoj godini trećeg mandata HDZ-a i Vlade Andreja Plenkovića, minimalna plaća će tako biti povećana za ukupno 135 posto, istaknuo je.

Nije se složio s konstatacijom da su takva povećanja “mrvice” s obzirom na rast cijena, kako to ocjenjuju neki građani. To je potkrijepio podatkom da su neto plaće u Hrvatskoj za mandata Plenkovićevih vlada realno porasle za više od 30 posto.

Rekao je i da bi volio da u Hrvatskoj što manje zaposlenih prima minimalnu plaću. Trenutno, do iznosa od 970 eura bruto, izvijestio je ministar, u Hrvatskoj ih je gotovo 250 tisuća, od čega oko 50 tisuća kod fizičkih, a 200 tisuća kod pravnih osoba.

Piletić je rekao i da će mjerama HZZ-a biti predviđene kompenzacijske mjere za poslodavce iz niskodohodovnih industrija, pa bi im se tako isplaćivala razlika između trenutnog i povećanog minimalca. No još se vode razgovori s predstavnicima poslodavaca na koji način će se ta mjera koristiti, dodao je.