Dodjela nagrada

Nagrađeni najbolji maturanti, među njima i Lara Usmiani iz Crikvenice

Olga Monika Menčik

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Lara Usmiani nagradu je dobila za najbolje napisanu kombinaciju iz hrvatskog te povijesti



Najuspješniji ovogodišnji maturanti nagrađeni su Nagradom Marin Soljačić, Nagradom Ante Žužul, Nagradom za informatiku te nagradama Ministarstva maturantima koji su ostvarili izniman uspjeh na državnoj maturi u školskoj godini 2023./2024. godini.


Petar Jukić, učenik XV. gimnazije u Zagrebu, dobitnik je Nagrade Marin Soljačić od 5.000 američkih dolara koje donira profesor s tehničkog sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu, Marin Soljačić.


Foto galerija: Dodjela nagrada najboljim maturantima Foto: Davor Kovačević


Jukić je imao 100 posto na ispitima iz matematike, fizike i engleskog jezika, a ova nagrada dodjeljuje se za izniman uspjeh na području matematike i fizike.


Najzanimljiviji predmeti




Nagradu Ante Žužul za najbolji uspjeh na maturi iz hrvatskoga jezika i povijesti dobila je Lara Usmiani, maturantica Srednje škole dr. Antuna Barca u Crikvenici, a najboljeg maturanta u području informatike Bartula Zavorovića, maturanta III. gimnazije u Splitu koji je imao 100 posto iz informatike, nagradila je tvrtka Axians Hrvatska iznosom od 5.000 eura. Slaven Alfirević iz III. gimnazije Split, uz Petra je učenik koji je imao 100 posto na više ispita – iz fizike i kemije.


Lara Usmiani nagradu je dobila za najbolje napisanu kombinaciju iz hrvatskog te povijesti. Iz hrvatskog je imala 96,6 posto, a iz oba predmeta je tijekom školovanja sudjelovala i na državnim natjecanjima.


Pitali smo je što misli o rezultatima iz eseja, koji su na ovogodišnjoj državnoj maturi znatno gori nego do sada.



– Volim hrvatski i povijest, to su mi bili najzanimljiviji predmeti. Na eseju sam imala sve bodove, doista ne znam koji je konkretan razlog za sve gore rezultate iz tog dijela ispita.


Možda je do promjene načina komunikacija, informacije su nam svima prebrzo dostupne… A može biti i da je do toga što se mladi ne posvećuju čitanju i proučavanju lektira, nego čitaju sažetke koji su im dostupni na internetu.


Volim čitati i dosta sam se posvetila lektirama, ne znam zašto drugi imaju odbojnost prema tome, rekla je Lara Usmiani.


Što se tiče ispita iz povijesti, dopada joj se kako je koncipiran.


– Test ne sadrži samo činjenice, datume i godine. Ima dosta slikovnih i pisanih izvora, zadaci su prilično zanimljivi, navela je Lara. Istaknula je kako su nagrade dobar poticaj za učenje i da predstavljaju dobar način za motiviranje mladih.


Dobra inicijativa


– Nagradama i priznanjima sigurno se može privući mlade da više uče i time postignu bolji uspjeh na maturi. Ovo je dobra inicijativa, ne samo ova nagrada nego svako priznanje. Nisam sigurna da se znanje nagrađuje dovoljno, ali sam sigurna da poticaji nipošto nisu naodmet, rekla je Lara.



Nagrada koju je dobila dosta ju je iznenadila, a dobiveni novac planira potrošiti na daljnje školovanje. Najesen, naime, kreće na studij u Zagreb, gdje je upisala lingvistiku i informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu.


Osim spomenutih nagrada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ove će godine novčanim iznosom od 350 eura te posebnim priznanjima nagraditi najbolje maturante koji su ostvarili najbolji rezultat na obveznim ispitima državne mature – najbolji prosjek riješenosti obveznih ispita na višoj razini, potom učenike strukovnih škola koji su ostvarili 100 posto na nekom od ispita, uz uvjet da su položili sve obvezne ispite te učenici koji su dva ispita riješili 100 posto, a nisu ni u jednoj od spomenutih kategorija.



Prema ukupnim ostvarenim rezultatima na državnoj maturi najbolji je Vid Šarić, maturant Gimnazije Pula.


Ministar obrazovanja Radovan Fuchs čestitao je dobitnicima nagrada i njihovim roditeljima te istaknuo da je državna matura jedan od ključnih trenutaka u njihovom životu.


Praznici u veljači ostaju


Početak nastave koji je planiran za 2. rujna pomiče se na 9., a drugi dio zimskih praznika ipak se ne ukida, potvrdio je jučer ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.


Doći će do promjena kod jesenskih praznika koji se ukidaju i proljetnih praznika koji se skraćuju, a iduća nastavna godina će završiti tri dana ranije od planiranog.


– Nakon što smo pregledali ukupni raspored i satnicu, izradili smo prijedlog koji smo stavili na javno savjetovanje. Na njega je stigao određeni broj komentara o tome da se praznici u veljači ne ukidaju, zbog čega smo presložili ukupni kalendar.


Škola počinje tjedan dana kasnije, ostaju praznici u veljači, a nastava će završiti tri dana ranije. Ostali smo u jednom relativno komotnom periodu od 163 dana za maturante, a zakonski propis je 160, dok za ostale imamo 177 nastavnih dana, rekao je Fuchs.


Podsjetio je i da su prvotne promjene inicirale sve dalmatinske županije, te da je i prije bilo ovakvih prijedloga – ponajprije zbog turističke sezone i klimatskih promjena.