ZAGREB – Iz drugog pokušaja Vlada je, ako se opet ne dogodi kakvo neočekivano odustajanje, uspjela kompletirati tri kandidata za hrvatske članove Uprave Ine, pa je s jučerašnje telefonske sjednice poslala prijedlog da u Upravu te naftne kompanije uđe trenutačni član Uprave Plinacroa Marin Zovko.

Vlada se na taj potez odlučila nakon prošlotjedne blamaže kad je jedan od trojice predloženih članova Emanuel Kovačić, samo dan nakon odluke Vlade da ga kandidira za mjesto u Upravi, odlučio odustati. Prošlotjedna sjednica Nadzornog odbora na kojoj je trebala biti potvrđena nova uprava Ine odgođena je, a Vlada konačno ima tri kandidata, jer u Upravu uime hrvatske države, koja je vlasnik 44,8 posto dionica Ine, trebaju ući još i Hrvoje Šimović i Miroslav Skalicki. Njih trojica bi trebala zamijeniti aktualne članove Uprave Ine Niku Dalića, Darka Markotića i Barbaru Dorić, troje hrvatskih predstavnika koji na svoje dužnosti u Ini nisu podnijeli ostavke nakon što su to učinili mađarski, odnosno MOL-ovi članovi Uprave. Prvo je ostavku dao predsjednik uprave Sándor Fasimon, nakon toga su njegov primjer slijedili i Ferenc Horváth i József Simola.

Čekajući otpremninu

Zovko nije član nijedne stranke, a od 2013. do 2017. godine, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, u Plinacrou je bio i predsjednik Uprave. Karijeru je započeo u Ini, odnosno u Ininoj tvrtki Crosco odakle 2003. godine prelazi u Plinacro, a prije imenovanja na mjesto predsjednika Uprave bio je koordinator za financije, rukovoditelj Financiranja, analize i izvještavanja, direktor Službe financija te direktor Poslovnih funkcija.

Prema informacijama koje su dosad objavljivane MOL će u Upravu Ine kandidirati Pétera Rataticsa, koji bi trebao postati predsjednik Uprave te Krisztiana Pulaya i Berislava Gašu, koji je zapravo Inin kadar, ali već godinama obnaša čelne dužnosti u MOL-u.

Svi hrvatski članovi Uprave Ine, pa tako i Zovko, priopćila je Vlada, imenuju se na šest mjeseci do izbora koji će se provesti putem javnog natječaja. Vlada otkriva i da je u postupku odabira kandidata konzultirano Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje je na temelju zahtjeva i dostavljene dokumentacije, sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, dalo svoju suglasnost.

Tako bi Nadzorni odbor Ine danas trebao potvrditi šesteročlanu Upravu i to mjesec dana od objave da USKOK provodi istragu zbog preprodaje plina u kojoj je Ina oštećena za oko milijardu kuna, a ta je afera otkrivena jer je od prodaje plina na račun šibenskog umirovljenika i oca Ininog direktora Damira Škugora sjelo gotovo pola milijarde kuna. Premijer Andrej Plenković je tada zatražio da odu svi članovi Uprave Ine, a od MOL-a promjenu načina upravljanja Inom.

U međuvremenu su ostavke na svoje dužnosti u Upravi Ine dali članovi koji u tom tijelu predstavljaju MOL, ali to nisu učinili i oni koji zastupaju hrvatsku državu. Njih troje, Dalić, Dorić i Markotić, dosad se nisu oglašavali u javnosti, a nagađa se je li razlog za to što nisu dali ostavke njihova namjera da tako dobiju visoke otpremnine jer su smijenjeni prije isteka mandata. Premijer Andrej Plenković najavio je da će se pronaći način da se troje hrvatskih članova smijeni, a da ne dobiju otpremnine, ali zasad se još ne zna po kojem bi se to modelu moglo učiniti. Oni sve do održavanja sjednice Nadzornog odbora mogu dati ostavke, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković i jučer je poručio da svi članovi Uprave Ine trebaju dati ostavke.

Promjena modela

Uz to ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović zatražio je i reviziju plinskog biznisa, koja bi trebala pokazati je li Ina imala još ugovora u kojima je privatnim tvrtkama prodavala plin po nižim cijenama, a da bi one zarađivale na preprodaji tog plina po tržišnim cijenama. Nakon sjednice Vlade na kojoj je prije dva tjedna Ini zabranjen izvoz plina, Filipović je kazao da postoje informacije da su takvi ugovori sklapani s tvrtkama koje su u Hrvatskoj osnivali inozemni vlasnici, ali prije nalaza revizije nije želio govoriti je li to i koliko bilo štetno za Inu.

I dok je promjena cijele Uprave Ine zapravo išla glatko, što ne treba čuditi jer plinska afera je štetna i za reputaciju MOL-a, s promjenama u modelu upravljanja će ići nešto teže, jer taj model odgovara MOL-u, s Vladom Ive Sanadera ga je ugradio u ugovor i unatoč sudskim odlukama po kojima je on posljedica korupcije, neće ga biti lagano srušiti.

Hrvatskoj to nije uspjelo ni na dvije međunarodne arbitraže, a nad glavom joj visi i odluka Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) po kojoj Hrvatska mora MOL-u platiti 184 milijuna dolara, a uz zatezne kamate taj bi se iznos, prema nekim procjenama, mogao popeti i na 230 milijuna dolara. MOL je tu arbitražu i pokrenuo zbog plinskog biznisa koji je država obećala izuzeti iz Ine i preuzeti u svoje vlasništvu, ali to nije učinila, a Vlada je najavila osporavanje te odluke.

Nekretnine, automobil i krediti

Marin Zovko je imovinsku karticu ispunio kao član Uprave Plinacroa, a u njoj je naveo da mu je neto plaća 24,8 tisuća kuna, dok supruga u tvrtki u kojoj je i suvlasnik ima plaću od četiri i pol tisuće kuna. Uz to u rubrici prihod od imovine i imovinskih prava naveli su da ukupno imaju 3.650 kuna mjesečno.

U imovinsku karticu upisana su i tri stana, od kojih je jedan stečen nasljedstvom, a drugi novcem koji su mu darovali roditelji, ali je u tom stanu Zovko suvlasnik. Treći stan su supružnici Zovko kupili na kredit. Imaju u svom vlasništvu još i šumu i garažu, a ukupna vrijednost svih tih nekretnina je nešto veća od dva i pol milijuna kuna. Vlasnici su i mercedesa procijenjenog na 110 tisuća kuna te umjetnina ukupne vrijednosti od 90 tisuća kuna. Uz štednju od 41 tisuće eura i deset i pol tisuća kanadskih dolara imaju i kredit od 368 tisuća kuna.