ZAGREB – U Hrvatskoj čak 1,2 milijuna osoba, ili gotovo trećina stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije ili visokog tlaka, dok je kod starije populacije taj udio znatno veći: kod čak osam od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti vezana uz hipertenziju. Poznato je da Hrvatska ulazi među europske države s najvećim brojem pretilih u Europi, što sa sobom nosi pojavu visokog tlaka, povišene razine šećera u krvi te niza drugih kroničnih bolesti.

Projekt EUROSTAT-a »Morbidity Statistics – Podaci za Hrvatsku«, predstavljen u povodu Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, potvrdio je poraznu zdravstvenu sliku Hrvatske.

Bolesti pluća

Ovo je istraživanje još jednom dokazalo i veliku zastupljenost dijabetesa među populacijom. Tako gotovo 10 posto ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od dijabetesa, a u populaciji starijoj od 65 godina s dijabetesom se bori njih čak četvrtina. I kronične plućne bolesti veliko su zdravstveno opterećenje za stariju populaciju. Tako oko 10 posto osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti – oko pet posto od astme, a četiri posto od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB).

Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javno-zdravstvenih problema u Hrvatskoj temeljem broja oboljelih osoba, a ne samo, kao što je to do sada bilo, temeljem podataka o korištenju zdravstvene zaštite. To, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici.

Jedan od rastućih zdravstvenih problema, s obzirom na starenje populacije, pojava je različitih oblika demencija, uključujući i Alzheimerovu bolest. Od takvih poremećaja u nas boluje 0,8 posto ukupnog stanovništva, dok je kod starijih od 60 godina oboljelih 2,9 posto. Kao i u ostatku Europe, dvostruko češće demencija pogađa žene.

Hrvatski građani bore se i s anksioznošću: tjeskoba u Hrvatskoj pogađa oko 13 posto ukupnog stanovništva, što je znatno više od procjena Svjetske zdravstvene organizacije. No, u usporedbi s nekim drugim europskim državama čak je i nešto niža. U Njemačkoj, na primjer, anksioznost pogađa više od 15 posto opće populacije. I ovdje je učestalost dvostruko veća kod žena nego kod muškaraca, koje anksioznost pogađa stopom od osam posto.

Relativno visoku učestalost imaju i artroze od kojih boluje 11 posto stanovništva, od ishemijske bolesti srca 5,8 posto, a od cerebrovaskularnih bolesti 2,9 posto. Činjenica da Hrvati vole uživati u alkoholu zabilježena je i u zdravstvenim posljedicama takve navike: oko 0,4 posto ukupnog stanovništa ima alkoholnu bolest jetre, a prevalencija je češća kod muškaraca i raste s dobi.

Medicinska skrb

U istraživanju se spominje i incidencija komplikacija medicinske i kirurške skrbi, što su podaci s kojima se u Hrvatskoj rijetko izlazi u javnost. Stopa medicinskih komplikacija iznosila je 163,7 na 100.000 stanovnika, a najviša je bila kod osoba starije životne dobi. U dobnoj skupini od 70 do 79 godina iznosila je čak 306 slučajeva na 100.000 stanovnika, a komplikacije se, prema istraživanju, češće događaju kod žena nego kod muškaraca. Kod djece mlađe od 10 godina komplikacije su češće kod dječaka, dok su u dobi od 10 do 54 godine češće kod djevojčica i žena. Razlika je posebno izražena u dobi od 15 do 35 godina, u kojoj je stopa komplikacija zbog medicinske i kirurške skrbi dvostruko veća kod žena. Moguće je da se ovdje radi o komplikacijama povezanim s reproduktivnim zdravljem žena, uključujući komplikacije uslijed uzimanja hormonalne kontracepcije, trudnoće i poroda, navodi se u izvješću. Kod starijih od 55 godina stope su više kod muškaraca, pri čemu je razlika u odnosu na žene najveća kod starijih od 85 godina.

Osteoporoze manje nego u EU-u

Nešto bolje od europskog prosjeka stojimo po pitanju osteoporoze: od nje boluje 3,8 posto ukupnog stanovništva, no za skupinu stariju od 50 godina taj postotak raste do 8,6 posto. To je značajno niže u odnosu na istraživanja koja se odnose na države unutar EU-a, gdje je prosjek za starije od 50 godina oko 15 posto za sve države članice. U istraživanju se upozorava da bi za razliku mogla biti kriva drukčija metodologija istraživanja koju smo koristili.