Kopanje po kontejnerima, u potrazi za kakvim korisnim stvarima, čak i hranom – svakodnevna je slika u Hrvatskoj
ZAGREB Petina stanovnika Hrvatske, odnosno više od 880 tisuća ljudi, siromašno je, pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila 20,6 posto. Prvi put DZS je pokazatelje siromaštva sačinio na osnovu raspoloživog kućnog dohotka koji za samca iznosi 25.200 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 52.920 kuna.
Samo za režije
U svom priopćenju DZS se ogradio pa kaže da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod rizika siromaštva. Tako bi samac s dohotkom koji ga spašava iz skupine kojoj prijeti siromaštvo, trebao preživjeti sa 2.100 kuna mjesečno, a četveročlana obitelj s oko pet tisuća kuna na mjesec.
Samac bi, nakon što plati struju, vodu, telefon, pričuvu i grijanje u najmanjem iznosu od 700 kuna na mjesec, trebao preživjeti s 1.400 kuna, odnosno s 45 kuna dnevno. Od toga bi se trebao oblačiti, hraniti, plaćati lijekove, telefon, prijevoz, sitnice, poput deterdženta ili sapuna, što je teško izvedivo, ali svejedno se ne računa da je siromašan, pa je pravo pitanje s koliko žive oni koji su u skupini 20,6 posto siromašnih.
Građani Hrvatske će kad uđu u Europsku uniju biti među siromašnijima jer je rizik od siromaštva veći samo u Rumunjskoj i Letoniji, dok je u Španjolskoj i Bugarskoj tek za jedan promil veći nego u Hrvatskoj. Najmanje siromašnih ima Češka, devet posto, a u Nizozemskoj ih je 10,3 posto. U članice EU s nižim stopama rizika od siromaštva spada i susjedna Slovenija gdje je siromašnih 12,7 posto.
Socijalna skrb
Indikativan je i podatak da je među djecom starosti do 17 godina života rizik od siromaštva čak 20,5 posto. Pa, nakon što su objavljeni i podaci o riziku siromaštva u prošloj godini, uopće ne čude neki raniji statistički pokazatelji. Primjerice, onaj prema kojem je broj maloljetnih korisnika socijalne skrbi lani u odnosnu na 2009. godinu porastao 5,4 posto. Na socijalnoj skrbi lani je tako bilo 81.433 maloljetnika, dok ih je godinu prije bilo za preko četiri tisuće manje, točnije 77.295 maloljetnika.
Državna statistika pokazuje i da su među maloljetnim korisnicima socijalne skrbi najbrojnija djeca stara sedam do 15 godina koja u ukupnom broju zauzimaju udio od 42,1 posto. U skupini od 15 do 18 godina bilo je 32,3 posto korisnika dok su djeca starosti do sedam godina života predstavljala 25,6 posto korisnika. I tu valja napomenuti, kako se uslugama socijalne skrbi ne smatraju samo institucionalni oblici pomoći, već i razne materijalne pomoći poput jednokratne novčane, osobne invalidnine, kao i pomoći za prehranu, nabavu ogrjeva, odjeće, obuće.
