Foto Marko Lukunić / PIXSELL
Naime, predsjedniku Vrhovnog suda Branku Hrvatinu njegov treći mandat istječe 21. srpnja. Predsjednik Vrhovnog suda po položaju je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, pa bi prije eventualnog raspuštanja Sabora trebalo izabrati novog čelnika sudbene vlasti i izborne administracije u Hrvatskoj
ZAGREB Ne uspije li se formirati nova parlamentarna većina i bude li jedini izlaz u raspisivanju izvanrednih parlamentarnih izbora, to bi trebalo učiniti čim prije.
Naime, predsjedniku Vrhovnog suda Branku Hrvatinu njegov treći mandat istječe 21. srpnja. Predsjednik Vrhovnog suda po položaju je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, pa bi prije eventualnog raspuštanja Sabora trebalo izabrati novog čelnika sudbene vlasti i izborne administracije u Hrvatskoj.
Ustav propisuje da predsjednika Vrhovnog suda, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora, a to je Odbor za pravosuđe, na prijedlog predsjednice Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Hrvatin je po treći put izabran 2013. godine, a pred predsjednikom Ivom Josipovićem prisegnuo je 21. srpnja.
Organizirati i provesti izbore bez prvog čovjeka Državnog izbornog povjerenstva je moguće, jer osim njega DIP ima još četiri potpredsjednika (dvojica od njih suci su Vrhovnoga suda, a dvojicu bira Sabor) i četiri člana, ali tako provedeni izbori vjerojatno bi dodatno narušili povjerenje i u izborni proces i u institucije.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Orsat Miljenić kazao nam je da u Odbor za sada nije pristigao prijedlog kandidata za budućeg predsjednika Vrhovnog suda.