PLOMIN – Simbol Plomina, 340 metara visoki crveno-bijeli dimnjak i pripadajuća mu termoelektrana Plomin 2, trebali bi najkasnije do 2033. godine prestati s radom. Zatvaranje jedine preostale termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj, na velikoj je klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu najavio premijer Andrej Plenković, a posljedica je to europskog plana za smanjenje stakleničkih plinova prema kojem se Hrvatska obvezuje na smanjenje emisija ugljika za 45 posto i prestanak korištenja ugljena kao fosilnog goriva najkasnije do 2033. godine. U težnji da zajedno s ostatkom europskih država ublaži posljedice sve nepovoljnijih klimatskih promjena, Hrvatska će pod zaštitu staviti i 30 posto svojega mora, kao i što će do 2030. godine saditi po milijun stabala godišnje.

Alternativna goriva

Podsjetimo, Hrvatska dosad nije imala jasno definiran zakonski rok za prestanak korištenja ugljena, ali se iz važeće nacionalne Niskougljične strategije moglo iščitati da se korištenje ugljena kao energenta planira prekinuti do 2040. godine. Taj rok bio je definiran i činjenicom da životni vijek termoelektrane Plomin 2 istječe upravo te godine. Ipak, čini se da će termoelektrana morati biti ugašena znatno prije, barem što se tiče trenutnog načina proizvodnje struje putem ugljena. Naime, treba napomenuti i da preuzimanje ranijeg roka za prestanak korištenja ugljena ne znači nužno i konačno zatvaranje termoelektrane Plomin 2, već postoji mogućnost korištenja alternativnih goriva, kao što je biomasa ili određena vrsta goriva iz otpada. Tome se nada i načelnik Općine Kršan Roman Carić, koji smatra da bi se potpuni prestanak rada termoelektrane nepovoljno odrazio ne samo na Općinu Kršan i šire područje Labinštine, već i na područje čitave Istre, ali i Hrvatske općenito.

Snimio Sergej DRECHSLER

– Nama odluka o zatvaranju termoelektrane Plomin nije nova i iznenađujuća, kazao je načelnik Carić komentirajući najavu zatvaranja termoelektrane.

– Na području čitave Labinštine, odnosno Općine Kršan, o tome se priča već dugi niz godina, koliko, zapravo, slušamo i najave oko zatvaranja termoelektrane. Prvo je bilo rečeno da će se termoelektrana zatvoriti 2025., zatim 2030., a sada se spominje 2033. godina. U svakom slučaju, Općina Kršan je od svog osnutka 1993. godine pupčano vezana, najprije uz rad termoelektrane Plomin 1, a onda od 2000. godine uz rad termoelektrane Plomin 2. Direktni prihodi Općine Kršan, kada termoelektrana radi punom parom, iznose oko 950.000 kuna mjesečno, uz dodatnih 550.000 kuna komunalne naknade. Dakle, radi se o prihodu od oko 1,5 milijuna kuna mjesečno, odnosno prihodu od cca 20 milijuna kuna godišnje. Ovaj iznos čini 80 do 85 posto proračuna Općine Kršan, koji se ovisno o godini kreće između 25 i 30 milijuna kuna godišnje, ističe Roman Carić.

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Također, načelnik smatra da bi se eventualno potpuno zatvaranje termoelektrane nepovoljno odrazilo i na više od 200 ljudi koji su ondje zaposleni, kao i na hrvatske potrebe i potražnju električne energije.

– U Plominu je zaposleno više od 200 ljudi, a s kooperantima i logistikom, ta se brojka penje i na gotovo 500 zaposlenih. Također, činjenica je da Hrvatskoj nedostaje struje, pogotovo ljeti, što će biti teško nadomjestiti ako termoelektrana prestane s radom. Ideja o zatvaranju možda po pitanju klimatskih promjena privlačno zvuči, ali pitanje je odakle nadomjestiti potrebnu struju. Za početak, Plomin 2 podmiruje čitavu Istru strujom, zato vjerujem da će se pronaći način da se termoelektrana održi na životu, rekao je načelnik Roman Carić.
Ono što je pozitivno, kako načelnik Carić kaže, je činjenica prema kojoj Općina Kršan i sve druge lokalne samouprave koje na svojem području imaju postrojenja poput termoelektrane, na raspolaganju imaju europski fond za pravednu tranziciju težak oko 180 milijuna eura, a koji služi upravo da bi se negativni efekti dekarbonizacije takvih postrojenja lakše prebrodili.

Što se samih mještana Plomina tiče, oni imaju podijeljena mišljenja po pitanju zatvaranja termoelektrane Plomin 2. Tako, primjerice, vlasnica pizzerije Bura Matea Knapi Šavor bez puno razmišljanja direktno kaže: »Neka je sruše i okrenu se turizmu«. Matea Knapi Šavor smatra da bi Općina puno više profitirala kada bi fokus usmjerila na turizam i podigla razinu kvalitete turističke ponude i usluge na puno višu razinu od dosadašnje.

– Primjerice, cijene apartmana koji gledaju prema elektrani za 50 su posto niže od onih koji gledaju na zaljev. Termoelektrana nam definitivno šteti po pitanju razvoja samog mjesta, iako ne mogu reći da sam primijetila štetu po pitanju samog zagađenja, govori nam Matea Knapi Šavor.

Snimio SERGEJ DRECHSLER

Važniji problemi

Ostali sugovornici s kojima smo porazgovarali također ne smatraju da termoelektrana negativno utječe na zagađenje okoliša.

– Ja živim u Plominu više od 50 godina i ništa mi se nije dogodilo, kao ni bilo kome u blizini. Neki govore da postoji mogućnost korištenja prirodnog plina ili neke druge sirovine za proizvodnju električne energije, ali ja ne vidim ništa loše ni u ugljenu. Bilo kako bilo, svašta se naklapa i vidjet ćemo što će od svega toga biti. Ipak, mislim da bi bilo dobro da termoelektrana nastavi s radom, kaže Željko Husar zvani Gibson.

Snimio Sergej DRECHSLER

Jednako kao Željko razmišlja i gospođa Nada, koja smatra da je ideja o potpunom zatvaranju termoelektrane najštetnija za radnike koji si ondje priskrbljuju financijska sredstva za egzistenciju. Ipak, Nada smatra da postoje i važniji problemi za stanovnike Općine Kršan od odluke o zatvaranju termoelektrane.

Snimio Sergej DRECHSLER

– Mi smo se naučili na taj dimnjak i termoelektranu i nama oni ne smetaju. Puno je tu ljudi zaposleno i sigurno treba nešto novo napraviti da bi se ti ljudi zaposlili. Ipak, postoje i važniji problemi u Plominu. Reći ću vam samo to da u mjestu nemamo ni jednu trgovinu, tako da dalje ne treba niti govoriti, kaže Nada.

Nevio Bučić također kaže da mještani od termoelektrane nemaju nikakve koristi, a ne vjeruje ni da se termoelektrana može u budućnosti prenamijeniti.
– Najviše mi je žao ljudi koji tamo rade, ali nisam optimističan po pitanju budućnosti termoelektrane. Čak i kada bi se prenamijenila i pogonila na neke druge sirovine, one se moraju uvoziti i ne vjerujem da je to u konačnici isplativo, zaključuje Nevio Bučić.

Snimio Sergej DRECHSLER