ZAGREB Najmanje 40.000 učenika u 60 osnovnih i srednjih škola trebalo je od jeseni sudjelovati u eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme, ali to se neće dogoditi. Kurikularna je reforma odgođena za 2017. godinu, a hoće li se tada, i u kojem obliku nastaviti, ovisit će o budućoj vladi. Eksperimentalna provedba reforme trebala je započeti u prvim, trećim i petim razredima osnovne škole, te u sedmim razredima za prirodoslovne znanosti, a u srednjoj školi u prvom razredu te trećem i četvrtom za društvene znanosti.

Odgoda kurikularne reforme za godinu dana i nije toliko sporna, obzirom da za prosvjetne vlasti za nju ionako nisu pripremile teren. Čak su i autori reforme dali do znanja da godinu dana, u cilju kvalitetnije reforme, ne znači gubitak. Pitanje je, međutim, tko će nakon razrješenja Ekspertne radne skupine voditi reformu, i u kojem pravcu. Ministar Šustar najavio je da će u najkraćem roku imenovati novo tijelo za koordinaciju javne rasprave o cjelovitoj kurikularnoj reformi. Ako u njemu budu osobe koje inzistiraju na temeljitim izmjenama postojećih dokumenata, kurikularna reforma koju su pripremile stotine nastavnika pod vodstvom Borisa Jokića može se u narednim mjesecima potpuno izmijeniti.

Škola za život

Novi su kurikulumi nastavno gradivo skratili za oko 30 posto, a predviđaju učenje manje formula, godina i pojmova, te više pokusa, čitanja i tjelesne aktivnosti. Škola u kojoj se uči za život i za uspješno snalaženje na radnom mjestu, umjesto za što bolji prosjek ocjena kao danas, pričekat će još neko vrijeme. Šteta zbog odugovlačenja s reformom, smatraju stručnjaci, ne mora biti velika ako se školska godina 2016/2017. iskoristi za dobru pripremu eksperimentalne provedbe od jeseni 2017. godine.

– Ne mislim da to nužno mora biti godina gubitka. Treba napraviti prilično opširne i temeljite pripreme da se uvede novi kurikulum, treba jako dobro pripremiti učitelje, provesti javnu raspravu, pripremiti nastavne materijale… Za sve to treba dosta vremena, godinu dana ima se što raditi – komentira Neven Budak, voditelj Povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Svjestan je, međutim, da će sudbina kurikularne reforme ovisiti prije svega o novoj postavi na čelu MZOS-a nakon parlamentarnih izbora.

– Svjedočili smo nizu glupih političkih poteza, pa me ne bi čudilo ni da se netko sjeti ili zaustaviti reformu, ili je toliko promijeniti da ona izgubi svaki smisao – kaže Budak. Osim novih kurikuluma, ističe, obrazovna reforma ne može se provesti ni bez ostalih mjera predviđenih Strategijom obrazovanja, koje obuhvaćaju bolje materijalne uvjete rada u školama, reviziju učiteljskih studija, trajno obrazovanje nastavnika, razvoj sustava kvalitete, vanjskog vrednovanja i samovrednovanja škola, licenciranja ravnatelja, uvođenja sustava podrške učenicima s teškoćama i nadarenim učenicima….

Otkad je obrazovna strategija donesena, vlasti po njegovom sudu nisu pokazale dovoljno interesa za njenu provedbu, a jednako su nezainteresirane bile i Milanovićeva i Oreškovićeva vlada.

– Na svim tim mjerama moramo početi raditi odmah, jer nas svaka godina koju izgubimo vuče prema europskom dnu, i u obrazovnom smislu, ali i u gospodarskom i društvenom smislu – zaključuje Budak.

Dok kritičari Cjelovite kurikularne reforme likuju zbog prilike za radikalnim zahvatima u dokumente koji im nikako nisu po volji, poslodavci su zabrinuti jer su se nadali brzim i djelotvornim promjenama zastarjelog školskog sustava.

– Šteta je svake izgubljene godine. Kurikularna reforma donijela je poboljšanja ne samo u smislu nastavnih sadržaja, nego i promjene načina učenja, koji se umjesto na činjenice fokusira na razmišljanje. Zbog pogrešnog načina učenja danas imamo problem slabog interesa za inženjerska zanimanja i STEM područje. Osim toga, kurikularna reforma bi kroz objektivnu povratnu informaciju učeniku i roditelju o stvarnom znanju omogućila razvoj osobne odgovornosti i konkurentnosti, što je poslodavcu izuzetno važno. Kad svima podijelite petice, učenik stječe dojam da se u životu ne treba truditi – ocjenjuje Mislav Balković, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju.

Sadržajni problemi

Sadržajni su prijepori o tome što piše u udžbenicima povijesti poslodavcima posve sporedni, jer vape za kvalitetnom radnom snagom, pripremljenom za radno mjesto.

– Sadržajni su problemi minorni, neovisno o njima mora se krenuti s pripremom terena za sljedeću godinu – poziva Balković.

Ako reforma padne u zaborav neće se, kaže, naizgled dogoditi ništa dramatično, ali će hrvatsko gospodarstvo nepovratno potonuti.

– Sunce neće prestati izlaziti ako reforma ne krene, niti će u Bruxellesu ikoga uzbuditi što će Hrvati živjeti lošije, a naš životni standard padati. Ali bi bilo jako tužno da se to dogodi. Hrvatska sa svojim obrazovnim sustavom godinama zaostaje za zemljama s kojima bismo se htjeli uspoređivati, a ako hitno ne krenemo s refomom, pametni će odlaziti, a mi ćemo polako, ali sigurno, ići i dalje prema europskom dnu – upozorava Balković.