Ministar zdravstva Vili Beroš dosjetio se još jednom potezu svojih prethodnika pa najavljuje novi sustav trijaže kojim će rasteretiti bolničke hitne prijeme od brojnih pacijenata koji tamo dođu bez valjanog razloga.

Što je točno novo u tom sustavu, s obzirom na to da trijaža u hitnom prijemu i sada sasvim dobro funkcionira, nije posve jasno.

Jedini bi suštinski koristan potez bio vraćanje ili čak penalizacija nehitnih pacijenata koji namjerno zaobilaze obiteljskog liječnika, kakvu je svojedobno uveo bivši ministar Dario Nakić, no Beroš takvu mogućnost zasad ne spominje.

– U tijeku je izmjena modela organizacije rada objedinjenih hitnih bolničkih prijema, što je dio reorganizacije bolničke zdravstvene zaštite u skladu s pokrenutom reformom zdravstva. Time dodatno osiguravamo da svaki pacijent pravovremeno i u skladu s hitnosti simptoma i zdravstvenih potreba dobiva adekvatnu zdravstvenu skrb, poručuje ministar Beroš.

Konkretnije mjere

Više je modela u igri, od onog u kojem bi obiteljski liječnici u cjelodnevnim dežurstvima pacijentima izdavali uputnice za hitnu, do trijažne ambulante u bolnicama. Koji će se primijeniti, ministar će tek odlučiti.

– Trenutačno su u tijeku razmjene mišljenja struke jer su postupanja između ustanova različita. Želimo pronaći najbolji model organizacije rada prema kojem objedinjene hitne bolničke prijeme ne bi opterećivali nehitni pacijenti, odnosno kako bi reorganizirali bolnički sustav u tom dijelu na korist samih pacijenata, poručuje Beroš.

I liječnici i pacijenti pitaju se o čemu se zapravo radi, i u čemu će biti novost u odnosu na postojeći model.

– Predložena su dva modela; za onaj da na hitni prijem pacijenti dolaze s uputnicom obiteljskog liječnika mislim da nije izvediv, dok trijaža na hitnom prijemu nije nikakva novost. Pitanje je samo kako će se provoditi i koliko će raspoloživog osoblja zahtijevati.

Osobno podržavam trijažnu ambulantu, ali takvu je odluku potrebno hitno donijeti. Apelirati isključivo na svijest i savjest građana nije dovoljno, pogotovo u vrijeme sezonskih respiratornih infekcija, smatra Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Bolnički liječnici pak priželjkuju konkretnije mjere koje bi pacijente odvratile od neosnovanih dolazaka na hitne bolničke prijeme gdje, iako nisu hitan slučaj, problem očekuju riješiti u najkraćem roku.

Takvih je, tvrde, više od 50 posto, a sustav trijažiranja ne može im doskočiti jer se danas niti jednog pacijenta ne smije vratiti kući, već se svakome radi medicinska obrada.

– Svi bolnički hitni prijemi i danas rade trijažu i prema redu hitnosti, prema trijažnim papirima, rade kategorizaciju pacijenata od 1 do 5. Prva kategorija odmah ide u obradu, to je hitnoća kad se dogodi arest ili je potrebna reanimacija, pacijenti životno ugroženi zbog infarkta ili teške sepse, zatim se prima kategorija dva i tako redom. Trijažu radi trijažna sestra i to je vrlo jednostavno: uzmu se parametri, izmjeri se tlak, saturacija, bolovi, složi se trijažna kategorija i onaj tko je najmanje hitan, najviše čeka, objašnjava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Zloupotreba hitne

HUBOL je svojedobno pozdravio uvođenje financijske penalizacije nepotrebnog dolaska pacijenta na bolnički hitni prijem, koja je u vrijeme ministra Nakića trebala iznositi 150 kuna kazne koju bi platio pacijent, ako se ustanovi da je na hitni prijem došao bez pravog razloga.

Od toga se pod pritiskom javnosti odustalo, a hitne bolničke prijeme i danas pacijenti često zloupotrebljavaju dolazeći zbog minornih problema koje su mogli riješiti kod svog obiteljskog liječnika. Danas se s hitnog prijema ne vraća niti jednog pacijenta.

– Nemamo to pravo, ne možete nikome reći da nije hitan slučaj. Pacijenta se primi, upiše u bolnicu, napravi se trijažni list, ide u obradu. U tim ambulantama rade tek diplomirani mladi liječnici koji nemaju iskustva i zovu nadslužbe. To je legitimno, jer se uvijek nešto može potkrasti. Bez specijalističkog suporta nijedan pacijent ne bi smio biti pušten.

Ali trijažne kategorije četiri i pet u nekadašnjem su prijedlogu reforme, u vrijeme ministra Nakića, bile predviđene za dežurnog doktora opće prakse, navodi čelnica HUBOL-a.

U Općoj bolnici Karlovac u hitnom prijemu je tada bio dežuran obiteljski liječnik za trijažnu kategoriju četiri i pet, što uključuje stanja lakše povišenog tlaka, urinarnih infekcija i slično.

Da Beroš uvede neki oblik sankcija, u HUBOL-u bi ga svesrdno podržali jer bi to rasteretilo hitnu od pacijenata koji dolaze linijom manjeg otpora.

Došla na hitnu jer djetetu smrde nogice

– Ljudi su postali prerazmaženi, dolaze na hitnu jer će dobiti brži ultrazvuk abdomena. Da vide kakve sve »hitne« pacijente imamo koji nemaju veze s hitnoćom, ljudi bi se zgražali.

Dođe vam u tri sata ujutro pacijent jer ne može zaspati, a zna da je na hitnoj uvijek netko budan pa će dobiti tabletu za spavanje. Ili ga je ubo komarac u leđa, a ne može se počešati.

Jedna mama u Sisku došla je, sjećam se, na hitnu zbog djeteta kojem smrde nožice. Ili nam dođe s temperaturom 37,2 jer se boji da bi se stanje moglo rasplamsati, ilustrira Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.