Radom za poslodavca u nesamostalnoj djelatnosti ne briše se »izlet« u samostalne vode / Snimio Nenad REBERŠAK / Arhiva NL
Bivše vlasnike OPG-ova kao i novinare koji su radili na tzv. RPO, ako sami ne odjave OPG ili samostalnu novinarsku djelatnost, država nakon gubitka posla ponovo tretira kao obveznike koji moraju plaćati poreze i doprinose iz samostalne djelatnosti
ZAGREB Vlasnici, odnosno, nekadašnji vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) kao i novinari koji su u nekom periodu života samostalno obavljali djelatnost (RPO) te su se zaposlili i nakon nekog vremena dobili otkaz, zbog krutih propisa ne mogu ostvariti pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvaruje osoba koja je u trenutku prestanka radnog odnosa imala najmanje devet mjeseci rada u posljednje dvije godine.
No, osobi koja je u nekom periodu života bila vlasnik OPG-a ili je bila novinar samostalac, niti deset godina nesamostalnog rada neće osigurati naknadu na burzi rada ako ostanu bez posla. Međutim, i jednom i drugom može se dogoditi da, a da toga nisu svjesni, gomilaju dug prema državi.
Ništa od naknade
Naime, ako sami ne reguliraju svoj porezni status, odnosno ne odjave svoj OPG ili samostalnu novinarsku djelatnost, država će ih nakon gubitka posla ponovo tretirati kao obveznike koji su dužni plaćati poreze i doprinose iz svoje samostane djelatnosti.
Drugim riječima, aktivirat će njihov OPG ili RPO te ih tretirati kao samozaposlene, što znači da nemaju pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. A da su za mirovinsko osiguranje i poreznike samozaposleni, saznaju kada im državna burza za zapošljavanje uskrati pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Tek tada shvate da radom za poslodavca u nesamostalnoj djelatnosti nisu izbrisali svoj »izlet« u samostalne vode.
Većina novinara koji su radili ili rade kao RPO-ovci, odnosno samostalci, u tom statusu nisu svojom voljom. Većina njih svoj rad ne prodaje na više adresa, odnosno ne rade za više poslodavaca, već rade za jednog poslodavca i to u njegovom prostoru i na njegovim sredstvima za rad, što je obilježje nesamostalnog rada.
Da bi mogli raditi kao samostalni novinari, makar to bio prikriveni radni odnos, moraju biti članovi strukovnog udruženja Hrvatskog novinarskog društva (HND), što dokazuju potvrdom.
U trenutku kada se samostalac novinar zaposli, odnosno prijeđe u nesamostalni rad tijekom kojeg je i dalje član strukovnog udruženja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje automatski njegova poslodavca »tereti« za plaćanje obveza prema državi.
Sustav automatizma
Moglo bi se reći, sustav automatizmom prepoznaje da osoba više nije samostalac. No, nakon što ostane bez posla, neće ga tretirati kao nezaposlenu osobu, već ponovo kao samostalca te će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donijeti rješenje o njegovom statusu osiguranika po službenoj dužnosti za razdoblje za koje ima utvrđen status člana HND-a.
Ispada da je za državu članstvo u strukovnoj udruzi presudan dokaz poreznog statusa neke osobe, pa ako je nekadašnji samostalac koji se u međuvremenu zaposlio istodobno i istupio iz strukovne udruge, onda on u trenutku kada dobije otkaz neće biti tretiran kao profesionalni novinar sa samostanom djelatnošću. I to je, u najmanju ruku, zbunjujuće.
I nekadašnji OPG-ovci, kao i nekadašnji novinari samostalci, o svom statusu ne vode računa u mjeri u kojoj o njima računa vode institucije. Uvriježeno je razmišljanje da njihov nekadašnji status samostalaca nestaje zapošljavanjem.
No, taj status im nije ukinut dok god ga sami ne prekinu, odnosno sami moraju Poreznoj upravi prijaviti prestanak samostalne djelatnosti. Ako to nisu učinili u trenutku kada su počeli raditi za drugog poslodavca, sustav je prepoznao da im je status promijenjen.
No, onog trenutka kada više nisu u nesamostalnom radu, jer su na primjer kod poslodavca dobili otkaz, ponovo postaju obveznici plaćanja poreza i doprinosa jer svoj OPG ili RPO nisu odjavili. Teoretski to znači da netko može skupljati dugove prema državi, a da toga nije ni svjestan.