ZAGREB “U Hrvatskoj imamo ogroman problem s prezaduženosti kućanstava; zapravo u svakom trenutku imamo više od 200 tisuća ljudi koji su u blokadi. Najveći broj ljudi su u blokadi duže od godine dana, zbog dugova koji su zapravo mali dugovi do nekih 1.500 eura vrijednosti. Dakle, kada pogledamo strukturu blokiranih, tada vidimo da su zapravo ona kućanstva koja su ugrožena i koja žive u riziku od siromaštva ujedno i ona koja najčešće završavaju u dugotrajnim blokadama računa, a i to zbog vrlo malih dugovanja”, rekla je Sandra Benčić na predstavljanju programskih mjera stranke protiv zaduženosti građana i kućanstava.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku imamo izuzetno velik broj kućanstava, posebno staračkih kućanstava koji ne mogu pokriti takozvani iznenadni trošak u vrijednosti od oko 300 eura.

„Još kada smo počeli naš prvi saborski mandat jasno smo rekli da ćemo rješavati ne samo pitanje prezaduženosti građana, već i pitanjem prodaje dugova agencijama za naplatu potraživanja, kao i pitanjem slučaja Franak; prepoznati smo kao stranka koja se u mandatu najviše bavila upravo ovim pitanjem. U našem su programu za nacionalne izbore zato jasno definirane i konkretne mjere kojima ćemo rješavati pitanje prezaduženosti“, rekla je Benčić.

Prva mjera tiče se agencija za naplatu potraživanja: zabranit ćemo prodaju onih dugova agencijama za naplatu potraživanja koja proizlaze iz kreditnih potrošačkih ugovora, odnosno koji nastaju unutar financijskog sustava, banaka, a koje su regulirane nizom zakona i uredbi Europske unije, pa se primjenjuju na sve ugovore s klijentima.

„Kad potrošački dug prijeđe agenciji za naplatu potraživanja, ta pravila više ne vrijede i naši građani postaju žrtve predatorskog oblika financijskog iskorištavanja. Cjelokupna aktiva agencija za naplatu potraživanja vrijedna je više od 40 milijardi kuna, a dobiti su ogromne. Te ogromne dobiti stvaraju naši građani, vrlo često preplaćivanjem manjih dugova koji su već u zastari. Taj sumanuti problem ćemo riješiti, jer ovaj problem nije samo dužnički, on je i ekonomski – zbog ovakvog načina tretiranja dužnika, gotovo deset posto odrasle populacije ne sudjeluje u redovitim ekonomskim aktivnostima, što si nijedna Vlada ne bi trebala dozvoliti.“

Druga mjera jest kod otplate duga pod ovrhom osigurati da 50 posto svake rate ide na smanjenje glavnice, a ne kao do sada, da se prvo plaćaju troškovi postupka, zatim kamate i tek tada glavnica. Na taj način građani vrlo često nikada ne otplate dug jer se nalaze u začaranom krugu plaćanja kamata.

Kao treću mjeru, napravit ćemo program otplate i restrukturiranja dugova kod koje ćemo koristiti i postojeće institucije, uključujući Finu. Ti programi će omogućiti da oni građani koji su pod ovrhom, ali su spremni u određenoj mjeri redovito mjesečno otplaćivati dugove, uđu u program restrukturiranja, i time automatski budu deblokirani, a ne da taj ogromni broj ljudi bude kontinuirano u blokadi.

Također, uvest ćemo apsolutnu zastaru na takozvane male dugove, visine do tri prosječne plaće. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica Europske unije koja nema institut apsolutne zastare na male dugove, dok zastara postoji i za teška kaznena djela.

„Posljednja mjere tiče se izuzetno velikog broja naših građana u slučaju Franak. Usprkos tome što imamo odluku Vrhovnog suda te niz presuda kojima korisnici kredita u francima imaju pravo na obeštećenje, ipak oni konvertirani i nekonvertirani moraju voditi pojedinačne postupke kojima dokazuju upravo ono što su pojedinačne presude već rekle. To ćemo zaustaviti tako da kodificiramo dijelove sudskih odluka koje nesporno utvrđuju koje vrste ugovora nisu bile usklađene sa zakonom i ništetne su; zatim što ta ništetnost znači, otkad vrijedi i koje pravo na obeštećenje imaju konvertiratni i nekonvertirani. Cilj tog zakona je izjednačiti pravni i ekonomski položaj konvertiranih i nekonvertiranih, s obzirom da trenutno oni koji jesu konvertirali kredite imaju do 50% troškova više od onih koji nisu bili konvertirani.

“Ovim mjerama ćemo osloboditi velik dio građana dužničkog ropstva, koje je uobičajeno dugotrajno, zatim osigurati pozitivni efekt na ekonomiju jer svi ti ljudi će moći normalno sudjelovati u ekonomskim aktivnostima te rasteretiti sudstvo. Naravno, sve ove zakone radit ćemo u konzultacijama s relevantnim udrugama, institucijama i sektorima“, zaključila je Benčić.