“Kibernetički napadi na javnu energetsku, zdravstvenu i drugu kritičnu infrastrukturu kojima smo svjedočili u proteklih nekoliko tjedana u Republici Hrvatskoj značajnim su dijelom i posljedica zakašnjelog djelovanja i nedovoljne kapacitiranosti nadležnih državnih tijela za obranu od takvih napada”, upozorili su Gordan Bosanac i Marin Živković, zastupnici stranke Možemo! u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru.

“Sigurnosno-obavještajna agencija je u 2023. godini detektirala 31 takav kibernetički napad, dok su u prvoj polovici 2024. godine detektirana već 23 napada”, istaknuo je Bosanac i naglasio kako je stranka Možemo! u amandmanima na prijedlog proračuna za 2023. godinu zahtijevala povećanje stavke Razvoj kibernetičkih sposobnosti, za korisnika Ministarstvo obrane.

Vlada je tada predložila i usvojila tek 8.550.000 kuna, dok je stranka tada za povećanje kibernetičke sigurnosti tražila ulaganje od 108.550.000 kuna, gotovo 13 puta više.

Dokazalo se koliko je to nužno

Kibernetički napadi na KBC Zagreb i Zračnu luku Split dokazali su, na žalost, kako su takva ulaganja bila nužna, ali ih je Plenkovićeva Vlada propustila staviti u proračun.

Dok na zdravlje onkološklih pacijenata koji su zbog kibernetičkih napada na KBC Zagreb nije primjereno stavljati cijenu, već se možemo samo nadati da zbog ovih propusta neće biti fatalnih posljedica, ekonomske štete od odgođenih i otkazanih letova iz Splita i za Split moći će se iskazati i u eurima.

“Nužno je da Vlada RH i državna tijela u cijelosti daleko ozbiljnije shvate prijetnje sigurnosti podataka. Kako bi dokazali kibernetičke prijetnje ozbiljno shvaćaju, nužno je da RH hitno poveća sredstva za kibersigurnost i plaće zaposlenima zaduženima za informatičku sigurnost u javnom sektoru kako bi se mogli natjecati s plaćama u privatnom sektoru, da RH prati i iskoristi sve mogućnosti za suradnju na EU razini na toj temi, kao i da osnaži i civilne institucije u obrani od tih prijetnji”, rekao je Bosanac.

Zašto je potrebno civilno tijelo?

To je i u skladu s najavama nove Europske komisije, koja najavljuje europski akcijski plan o kibersigurnosti bolnica i pružatelja zdravstvenih usluga već u prvih 100 dana mandata.

Također, najavljeno je i daljnje jačanje EU sposobnosti kibernetičke obrane, koordinacija nacionalnih kibernetičkih napora i osiguravanje kritičnih infrastruktura EU, – posebice razvojem pouzdane europske industrije kibernetičke obrane.

Dakle, prostor za napredak postoji, istakli su zastupnici.

Zbog potrebe da se kibernetičkom sigurnošću RH upravlja učinkovitije, jer će kibernetičke prijetnje, hakerski napadi, ucjene i krađa podataka biti samo češće, bilo da je riječ o državno sponzoriranim napadima stranih sila, ili hakerima ucjenjivačima, Možemo! traži da središnje tijelo za kibernetičku sigurnost, Zavod za sigurnost informatičkih sustava, postane civilno tijelo, poput europske ENISA-e, a da mu SOA postane podrška.