Milka Planinc je sredinom 1982., u vrijeme ozbiljne ekonomske krize u SFRJ, preuzela poziciju predsjednice Saveznog izvršnog vijeća, tadašnje vlade, i bila je primorana donositi i vrlo nepopularne mjere.

Primjerice onu da, zbog nestašice goriva, automobili s parnim brojem registarske tablice smiju sudjelovati u prometu u jedne dane, a neparni u druge.

Zato Milka Planinc, preminula 2010., niti u Jugoslaviji nije bila omiljena među građanima. Ali, možda će uskoro dobiti svoju ulicu u Zagrebu.

Kao i komunistička revolucionarka Anka Berus, koja je obnašala niz važnih dužnosti u SR Hrvatskoj u godinama nakon Drugog svjetskog rata.

Prvi korak

Učinjen je, naime, prvi proceduralni korak u tom smjeru. Vijeće gradske četvrti Gornji grad – Medveščak većinom je glasova usvojilo zaključak kojim se predlaže da se u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu uvrste i imena Milke Planinc, Anke Berus te hrvatske slikarice Naste Rojc.

Za taj je zaključak, na prijedlog Igora Pieta Rešetnika, vijećnika lijeve koalicije predvođene strankom Možemo!, bilo deset glasova, uz tri protiv i jedan suzdržan.

U ovom Vijeću gradske četvrti premoćnu većinu imaju Možemo! i njihovi politički saveznici, a članica je i saborska zastupnica Urša Raukar Gamulin.

Stoga smo jučer htjeli razgovarati s njom o tom objektivno kontroverznom zaključku, ali ona se ispričala obiteljskim obvezama. Most u Vijeću gradske četvrti Gornji grad – Medveščak predstavlja Trpimir Goluža.

– Dvojica kolega iz HDZ-a i ja bili smo protiv. U obrazloženju tog zaključka za Milku Planinc je bilo rečeno da je ona nekad živjela u našem kvartu, da je bila utjecajna žena, premijerka i da zaslužuje imati ulicu u Zagrebu.

Pitao sam ih znaju li oni tko je stvarno bila Milka Planinc, ali Možemo!, kojima je Urša Raukar Gamulin tu kod nas najveći autoritet, jednostavno su to izglasali, ispričao nam je Goluža.

No, put do ulice ili trga za Milku Planinc i Anku Berus još je prilično zahtjevan. Sljedeća je instanca Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine, na čelu s Radom Borić, nekadašnjom zastupnicom Nove ljevice u Saboru.

Nema automatizma

– Nama ovaj zahtjev nije dosad došao. Kada ga zaprimimo onda ćemo odlučivati hoćemo li ta tri imena uvrstiti u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu.

Svatko može nešto ovakvo predložiti, pojedinci, a u posljednje vrijeme to najčešće čine upravo vijeća gradskih četvrti, ali nema automatizma, Odbor donosi odluku o uvrštanju u Fond imena.

U slučaju naše pozitivne odluke, po novom zakonu svako ime predloženo za javnu površinu mora proći javno savjetovanje.

Tek kada se to obavi, Odbor može predložiti Gradskoj skupštini da se nekoj javnoj površini dodijeli određen naziv, a ona to zatim prihvaća ili ne, naglašava Rada Borić.

Ona upozorava na nedostak javnih površina za nove prijedloge, a preimenovanje postojećih u pravilu se izbjegava.

– U Fondu je već niz cijenjenih imena, kriterij je da su te osobe dale doprinos za Zagreb, kulturni, ekonomski ili neki treći. Što se konkretno tiče Milke Planinc, mogu reći da je ona bila naša prva premijerka, ali upitno je kako ćemo vrednovati njezin doprinos.

Ne mogu ništa prejudicirati prije nego što doista dobijemo taj prijedlog i raspravimo ga na Odboru, a možda, ako nam to zatreba, zatražimo i nečiju stručnu ekspertizu, zaključuje Rada Borić.

Čičak: Razotkrili su se neoboljševici iz Možemo!

Hrvatski helsinški odbor neće čekati ishod postupka koji je pokrenut da Milka Planinc i Anka Berus dobiju ulicu u Zagrebu. Već pripremaju izjavu kojom će izraziti duboko neslaganje uopće s tom idejom. Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak šali se da je u zatvoru bio veliki štovatelj njih obje.

– Godinu dana nakon što smo obilježili 50. obljetnicu sloma Hrvatskog proljeća, oni predlažu da osobe koje su bile među zatornicima tog našeg pokreta imaju ulicu u Zagrebu.

Kao članica Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka, Milka Planinc odlučivala je i o likvidacijama hrvatskih emigranata u inozemstvu.

Ovaj pokušaj njezine rehabilitacije negacija je hrvatske samobitnosti, napad na hrvatski ustavni poredak. Nije ovo slučajno, Možemo! se sada razotkrivaju kao neoboljševici, Putinovi jataci.

Isti je to mentalni sklop i zato i jesu u Saboru glasovali protiv vojne pomoći Ukrajini, rekao nam je jučer Čičak.