Može li četvrti val ipak biti samo valić? Znanstvenici s kojima smo pričali očekuju nastavak pandemije još godinu dana

Foto Davor Kovačević

Iako smatra da je novi val moguć, Čičin-Šain nikako ne zagovara novo uvođenje strogih epidemioloških mjera da bi se spriječilo širenje virusa

povezane vijesti

Oporba proziva zbog Beroša: “Ako su ovo uspjeli na mikroskopima, u vrijeme covida bila je pljačka epskih razmjera”
U Primorsko-goransku županiju stiglo 29.500 doza cjepiva protiv gripe. Cijepljenje počinje u ponedjeljak
Otkriće. Johnson je 2021. planirao vojni napad na nizozemsku tvornicu cjepiva protiv korone

Nakon više tjedana opuštenosti i kontinuiranog pada broja zaraženih, koronavirus se počeo opet buditi: indijski, delta soj danas hara nizom država, čak i onima poput Velike Britanije i Izraela koje su pandemiju zbog visoke procijepljenosti smatrale završenom pričom.

U jeku turističke sezone, gužvi i delimitiranih okupljanja, uz relativno nisku procijepljenost stanovništva, brojke su i u Hrvatskoj opet počele rasti. Hoće li delta soj ugroziti i ovu sezonu, i može li nam se dogoditi nova teška jesen s velikim brojem zaraženih, pitali smo znanstvenike, ugledne infektologe i imunologe. Njihov je stav da se prošla zima s velikim brojem mrtvih neće ponoviti, ali moramo biti spremni, kažu, da ćemo se s pandemijom morati nositi i dulje od godine dana.

Odgovornost je ključna

Teoretski je moguće da se četvrti pandemijski val Hrvatskom proširi već ovog ljeta, smatra virusni imunolog, prof. dr. Luka Čičin Šain.

– Brojke se već polagano dižu u brojnim županijama pa tako i u Primorsko-goranskoj županiji. Međutim, treba naglasiti da to ovisi o ponašanju ljudi u tjednima pred nama, ali i o mjerama koje će biti ukinute ili možda opet stupiti na snagu. Stoga je vrlo nezahvalno predviđati hoće li doći do četvrtog vala ili ćemo ga uspjeti zaustaviti, ističe. Ako dođe do novog pandemijskog vala, i ako on bude na razini drugog i trećeg, bolnice će se ponovo puniti, smatra. U međuvremenu je puno ljudi ipak cijepljeno, tako da očekuje da će biti manje smrtnih slučajeva među starijima koji su u velikoj mjeri cijepljeni.

– Međutim, već u trećem valu su u bolnicama na respiratoru bili brojni ljudi srednje dobi, a među njima je isto bilo smrtnih slučajeva. Stoga je apel i dalje na snazi da se ljudi cijepe ako imaju prilike. Od 45 do 50 posto procijepljenosti je nedovoljno za imunitet krda, ali se nadam da će se smrtnost i teške bolesti spustiti na podnošljivu razinu, bez preopterećenja zdravstvenog sustava, kaže Čičin Šain.

Iako smatra da je novi val moguć, ovaj znanstvenik nikako ne zagovara novo uvođenje strogih epidemioloških mjera da bi se spriječilo širenje virusa.

– U tom slučaju plaćamo cijenu na drugoj strani. Ako uvedemo opet mjere s početka travnja, četvrti val je itekako moguće spriječiti, ali to je opterećenje za društvo, turizam i privredu općenito. Mislim da je pogrešno razmišljati u crno-bijelim okvirima. Važnije je razmišljati o mjerama koje nas neće preopteretiti, ali će iz četvrtog vala učiniti valić, poručuje.

Teorije zavjere usporavaju borbu protiv pandemije

U Hrvatskoj je cijepljeno manje od 50 posto stanovništva, a manje od pola milijuna preboljelo je COVID-19, što je nedovoljno za postizanje imuniteta krda. Cijepljenje je, ističe naš sugovornik, važan preduvjet da bi se pandemija ukrotila, jer se mora postići imunitet većine populacije da bi se širenje virusa zaustavilo.

– Već sam oko Nove godine predviđao da imamo šanse da se okoristimo imunitetom krda i tako spriječimo daljnja širenja ako dovoljan broj ljudi bude cijepljen do konca ljeta. Ako se dovoljan broj onih što oklijevaju odluči da se ipak cijepe, to je i dalje moguće. Za globalnu strategiju je bilo jasno da će trebati više vremena da se proizvede dovoljno cjepiva. Pod uvjetom da se teorije zavjere ne razmašu još više i visok postotak ljudi u tim nerazvijenim zemljama odbije ponuđeno cjepivo, mislim da ćemo pandemiju ukrotiti do 2022.-2023., predviđa Čičin Šain.

I uz dnevni protok od stotina tisuća turista moguće je, smatra, očuvati dobru epidemiološku situaciju. Naravno, ako se ljudi pridržavaju propisanih mjera.

– To je moguće ako su brojke u startu niske, a na početku sezone su još uvijek relativno niske, i ako se nastavimo ponašati u okviru preporuka epidemioloških službi. Međutim, to zahtijeva odgovornost i solidarnost svih ljudi, ali i jače povjerenje u institucije javnog zdravlja, kako bi onda svi poštovali njihove preporuke, ističe.

(Ne)povjerenje u institucije

Upravo je (ne)povjerenje u institucije, koje je, po sudu zadarskog infektologa Mire Morovića, izostalo zbog lošeg upravljanja pandemijom, u Hrvatskoj jako izraženo. A posljedice su nekontrolirano širenje virusa.

– Treba shvatiti da je delta soj najinvazivniji i najbrže se širi. Ali to je samo jedan u nizu razvojnih faza virusa. Pitanje je kakav će biti gama soj, i drugi sojevi koji će se dalje javljati. Mi nismo shvatili dovoljno ozbiljno ni alfa, a kamoli delta soj. Tome je krivo isključivo nekonzistentno ponašanje našeg glavnog stožera, jer nemate nijednu odluku koja traje 15 dana ili mjesec dana, nego se sve prilagođava politički. Virus se ne prilagođava nama, to je jasno, ali mi se prilagođavamo situaciji koja nama odgovara, ljuti se Morović.

Miro Morović / Snimio Adam VIDAS

Smeta mu što se danas svu krivicu prebacuje na necijepljenost, iako nam je, za razliku od drugih zemalja, kampanja cijepljenja bila neproduktivna, garnirana antivakserima, nuspojavama i drugim primitivizmima koji prate našu sredinu.

– Ali to nije od danas. Sjetite se HIV-a i stigme koja ga je pratila. Sredina nam se nije promijenila, ostala je ista. Ovo nije tako stigmatizirajuće, ali je smrtonosna bolest. Sad se krivnju prebacuje na necijepljenost, za koju treba netko odgovarati, a zaboravilo se na mjere zaštite. Danas se može družiti 500 ljudi, tisuću ljudi, sloboda je, svi mogu ući u Hrvatsku, mogu se održavati krizme… Sad je u Zadru završila serija krizmi, a jutros je već više od 30 pozitivnih, navodi zadarski infektolog. Pažnja se, kaže, prebacuje na pogrešnu stranu, jer unatoč cijepljenju i preboljenju mjere zaštite moraju ostati na snazi.

– Virus se mijenja na gore, a svaki sljedeći soj bit će gori. To je prirodno u razvoju virusa. Moram reći kao infektolog i imunolog, nemam nikakva opravdanja za mjere koje nisu nikakve mjere, ogorčen je Morović. Nije se, kaže, smjelo dogoditi da se nizu liječnika dopusti da odbiju sudjelovati u cijepljenju, a sada njihov posao moraju raditi mobilni timovi cjepitelja koji obilaze udaljena mjesta.

– Hrvatska je propustila provesti sustavnu i ozbiljnu kampanju kako bi ljudi shvatili ozbiljnost situacije, a sada je to teško promijeniti, smatra infektolog Morović, koji i ne očekuje ozbiljniji zaokret u upravljanju pandemijom.

Pandemijski valovi

Na globalnoj razini, smatra da će se pandemija polako ispuhati, ali ne prije od idućeg ljeta. Pandemijske valove teške poput posljednjeg više ne očekuje.

– Bilo bi logično da ti sljedeći valovi pandemije budu nešto manji. Virus delta je našao fantastičan način kako da se brzo širi iz stanice u stanicu. Onaj tko zna virusologiju može se samo diviti mehanizmu koji je virus pronašao. To je dosad nepoznato. Mi znamo kako se virusi šire iz stanice u stanicu, ali ovako da probija sve barikade, još nismo vidjeli. On će se opet prilagođavati, ali njegove mogućnosti mutacija se iscrpe. Sad će se malo prilagoditi na cjepivo, ali generalno osnovna struktura virusa ostaje ista, tako da očekujem da će to do kraja sljedećeg ljeta proći, neovisno o ljudskim naporima, predviđa Morović.

Da će biti još novih varijanti koronavirusa s kojima ćemo se susretati narednih mjeseci, slaže se i Čičin Šain, koji kraj pandemije locira na prijelaz 2022./2023. godine.

Cijepljene nagraditi, ostale ne kažnjavati

One koji se odbijaju cijepiti ne treba kažnjavati, ali su privilegije za cijepljene posve u redu, smatra imunolog Čičin Šain. U idealnom svijetu, kaže, nagrade i kazne ne bi bile potrebne, jer bi dovoljan broj ljudi shvatio da je rizik jasno na strani infekcije i stoga bi se cijepio. Međutim ne živimo u idealnom svijetu.

– Mnogi zaziru od cjepiva, jer su ih narcistički pojedinci ili grupe koje plasiraju dezinformacije o cjepivima preplašile prenapuhanim rizicima od izuzetno rijetkih nuspojava. Drugi su zaključili da je rizik od bolesti po infekciji za njih osobno nizak. Stoga odbijaju cjepivo jer ne vide izravnu osobnu korist, a odbijaju prihvatiti odgovornost da svojim cijepljenjem pomognu zajednici. Balans između slobode pojedinca i koristi za zajednicu je ključan za funkcioniranje liberalne demokracije i nijedan od ova dva ekstrema nije dobar, jer u prvom slučaju imamo anarhiju, a u drugom totalitarizam, upozorava. Jasno je, kaže, da društvo ima pravo ograničiti slobodu pojedinca u razumnim okvirima, ali i da to treba biti minimum uplitanja u živote svakog od nas. – U situaciji pandemije, asocijalno je i nemoralno odbiti svaku osobnu odgovornost i tako doprinositi širenju virusa, ali mislim da je teško naći zakonske okvire da se netko prisili da pomogne zajednici, ako to baš ne želi. S druge strane, te osobe ne moraju uživati u privilegijama koje su ponuđene osobama koje su dale doprinos, jer ni to nije fer, uvjeren je Čičin Šain. Iz ustavnih i pravnih razloga bilo bi, kaže, teško kažnjavati osobe koje se ne žele cijepiti, ali mu je sasvim prihvatljivo ponuditi nagrade i privilegije cijepljenima. Time će onima koji se još nisu cijepili biti prepuštena sloboda izbora između tih povlastica ili želje da ostanu necijepljeni.

– Neke od varijanti od kojih smo zazirali, nisu se proširile, primjerice beta soj iz Južne Afrike, a delta, o kojem u proljeće nismo ni razmišljali, šire se brzo. Budući da dvije doze cjepiva djeluju vrlo efikasno protiv teških oblika bolesti bez obzira na varijantu, sve te varijante će biti sve manje problemom čim više ljudi bude procijepljeno, kaže. Delta soj je zarazniji, pa i podaci iz Izraela, koji ima visoku procijepljenost, ukazuju da Biontech/Pfizerovo cjepivo ima nižu učinkovitost za sprečavanje infekcije blagih oblika bolesti, ali je visoko učinkovito protiv teških oblika. Delta soj bi stoga mogao biti opasniji za necijepljene, ali i za onaj mali postotak cijepljenih kod kojih iz raznih razloga nije došlo do efikasnog imunog odgovora i imunološke zaštite. Za veliku većinu cijepljenih, delta soj neće izazvati dodatne probleme, ističe Čičin Šain.

– Za peruanski lambda soj još je relativno malo podataka i tek dvije studije o učinkovitosti cjepiva, a o infektivnosti još manje, tako da treba pričekati dodatne informacije. Na osnovu preliminarnih informacija lambda ne djeluje ništa opasnije od delte, a moguće je i da je manje opasna, veli Čičin Šain.