ZAGREB – U usporedbi s prosječnim poljoprivrednikom iz Europske unije prosječan hrvatski poljoprivrednik koristi 30 posto manju površinu poljoprivrednog zemljišta, uzgaja upola manje grla i ima za 56 posto manji ekonomski rezultat. Neki su to od razloga zbog kojih je Europska komisija odlučila pozitivno odgovoriti na zahtjev Vlade da se produlji moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima.

Sedmogodišnji moratorij istjecao je krajem ovog mjeseca, a Komisija ga je svojom odlukom produljila do 30. lipnja 2023. godine. U svojoj odluci Komisija ističe da je proces konsolidacije malih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj još u tijeku i da je rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava jedan od glavnih čimbenika koji ograničavaju razvoj hrvatskog poljoprivrednog sektora.

Cijene niske

– Niža produktivnost hrvatskih poljoprivrednika u usporedbi s drugim europskim poljoprivrednicima nepovoljno utječe na njihovu konkurentnost. Poljoprivredna produktivnost Republike Hrvatske u 2018. niža je za 70,2 posto od prosječne poljoprivredne produktivnosti Europske unije.

Hrvatska je u zahtjevu za produljenje razdoblja istaknula da treba još vremena za potpunu provedbu određenih projekata koji bi trebali olakšati stjecanje poljoprivrednog zemljišta, među kojima su privatizacija i povrat zemljišta, uređivanje vlasničkih prava, uređivanje podataka u zemljišnim knjigama i katastru te nastavak razminiranja minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta.

Prijelazno razdoblje, odnosno moratorij na prodaju zemljišta strancima uvedeno je zbog bojazni da bi liberalizacija kupnje u kombinaciji s prelaskom na zajedničko tržište dodatno ugrozila hrvatske poljoprivrednike. Tada su postojale znatne razlike u cijeni poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj i članicama iz skupine EU-15, ali je bila i velika razlika u kupovnoj moći poljoprivrednika u Hrvatskoj u odnosu na poljoprivrednike iz tih članica.

No, ta razlika u sedam godina članstva nije nestala, pa Komisija upozorava da su, prema podacima Eurostata, cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji, ali su ipak i takve najniže cijene relativno visoke u odnosu na kupovnu moć hrvatskih poljoprivrednika. Kao argument za to ističu činjenicu da je i dalje postoji raskorak u BDP-u po stanovniku izmjerenom u standardima kupovne moći između Hrvatske i gotovo svih ostalih država članica, posebno država članica iz skupine EU-15.

Trend rasta

– Trend rasta cijena poljoprivrednog zemljišta vrlo vjerojatno bi kratkoročno i srednjoročno bio nepovoljan za strukturnu preobrazbu hrvatske poljoprivrede, uključujući tranziciju malih u srednja poljoprivredna gospodarstva. Zbog toga postoji opasnost od ozbiljnih poremećaja na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon završetka prijelaznog razdoblja, objašnjava Komisija razloge za produljenje moratorija.

No, upozorava i na to da se tržište mora pripremiti na potpunu liberalizaciju pa je zbog toga i dalje od presudne važnosti, čak i u nepovoljnim gospodarskim okolnostima, poticati napredak hrvatske poljoprivrede nizom različitih mjera, posebno ističu dovršetak poljoprivredne reforme i povrat i privatizaciju poljoprivrednog zemljišta tijekom prijelaznog razdoblja.

Hrvatska je i sedmogodišnji moratorij osigurala pozivajući se na to da joj treba vremena za postupak povrata i privatizacije poljoprivrednog zemljišta, poboljšavanja zemljišnih knjiga i katastra, uređivanja vlasničkih prava i razminiranja poljoprivrednog zemljišta, a isti su razlozi navedeni i u odluci kojom je taj moratorij produljen za tri godine.

Pitanje je hoće li za tri godine uspjeti riješiti ono što nije u prethodnih sedam i hoće li potpunu liberalizaciju domaći poljoprivrednici dočekati imalo spremniji.

Zanimljivija je zato i primjedba koju u svojoj odluci ističe Komisija koja kaže da je otvoreno jedinstveno tržište uvijek bilo ključ europskog blagostanja, pa bi povećan dotok stranog kapitala donio potencijalnu korist i za poljoprivredno tržište u Hrvatskoj, pa sugerira postupno ukidanje ograničenja za strance.

– Strana ulaganja u poljoprivredni sektor imala bi i znatne dugoročne učinke na dostupnost kapitala te stručnog znanja i iskustava, funkcioniranje tržišta zemljišta te poljoprivrednu produktivnost. Postupno smanjenje ograničenja koja se odnose na strano vlasništvo tijekom prijelaznog razdoblja olakšalo bi i pripremu tržišta za potpunu liberalizaciju, savjetuje Komisija.