Od početka mandata prve Vlade Andreja Plenkovića u programu reformi sve se godine najavljivalo donošenje zakona kojim će se konačno regulirati plaće zaposlenih u državnoj i javnim službama, a cilj je bio da se za jednak rad dobije jednaka plaća, da se vrijedni radnici stimuliraju, a oni koji »zabušavaju« kazne.

Prije toga isti su sustav najavljivale i sve prethodne Vlade, ali nikada se ništa nije dogodilo, a državni su aparat i javne službe godinama napuštali oni koji su bili stručni i koji su bili voljni raditi, pa su im u privatnom sektoru za taj rad i ponudili veće plaće.

Nije to naravno smanjilo broj zaposlenih koji primaju plaće iz državnog proračuna.

Previše rukovoditelja

Politička scena mrvicu se uznemirila nakon što je Državna revizija 2019. godine potvrdila koliki kaos Vlada u podređivanju plaća u javnom sektoru, gdje su primanja 240 tisuća zaposlenih ovisila o tri različite osnovice, tristotinjak propisa i 567 različitih dodataka, a ti dodaci su često imali veći utjecaj na visinu plaće nego sama osnovica.

No, uznemirenost nije dugo trajala, Vlada je nakon toga obećala da će donijeti novi Zakon o plaćama, ugradila je to u reformske mjere za 2020. i 2021. godinu, ali naravno da od toga nije bilo ništa.

Onda je došla pandemija i Europska unija je donijela Mehanizam za opravak i otpornost, pa je Vlada uz ostale reforme i donošenje zakona o plaćama, ugurala u nacionalni plan oporavka i otpornosti.

O tome dobrim dijelom ovise i stotine milijuna eura koje će država dobiti iz tog mehanizma, pa je Ministarstvo pravosuđa i uprave pokrenulo proceduru za donošenje Zakona o plaćama.

U obrascu prethodne procjene učinaka zakona navodi se i to da je vremenski okvir za postizanje promjena prvo tromjesečje sljedeće godine, što znači da će sadašnja vlast do kraja svog drugog mandata, odnosno nakon osam godina provesti jednu od reformi koju najavljuje od prvog dana.

U obrazloženju se navodi i to da za razliku od zaposlenih u državnoj upravi za javne službe postoji zakon o plaćama, ali da on neadekvatno i šturo uređuje taj sustav.

Uz to je, kako ističu, broj dodataka i uvećanja plaće u javnim službama uslijed sindikalnih pritisaka dosegao je kritičnu razinu te je onemogućio usporedbu stvarne plaće za pojedino radno mjesto čak i u istom sektoru, a posebno između različitih sektora.

Uz to su posebnim propisima uspostavljana posebna radna mjesta koja su narušila strukturu jedinstvenosti u javnim službama.

Kako bi ipak sačuvali dio onih koji joj trebaju za odrađivanje poslova, a koji ne mogu napredovati ni dobiti veću plaću temeljem svog rada, država se dosjetila pa ih je raspoređivala na rukovodeća radna mjesta, što je donosilo nešto veća primanja.

Tako je, navodi se u Obrascu prethodne procjene, u državnim tijelima ustrojen preveliki broj sitnih organizacijskih jedinica, odjeljaka, odsjeka, odjela, uprava, službi, sektora.

Nije ni čudo što su analize pokazale da u pojedinim državnim tijelima na tri službenika dolazi jedan rukovoditelj.

Kolektivni ugovori

Uz to su pri rasporedu na rukovodeća mjesta još uvijek prisutni subjektivni kriteriji, iskrena je Vlada u svom dokumentu.

Službenici sa srednjom školom nemaju nikakvu mogućnost napredovanja, istu plaću dobivaju cijeli radni vijek, uvećava se samo za 0,5 posto po navršenoj godini radnog staža.

– Postojeći sustav plaća ne osigurava jednake plaće za jednaki rad, netransparentan je, demotivirajući je i financijski dugoročno neodrživ, stoji u obrazloženju objavljenom na e-savjetovanju, pa se na trenutak čini kao da Vlada nije imala šest godina da to promjeni.

Kažu da isti problem postoji i u javnim službama, poput obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, a situaciju dodatno usložnjava i brojnost posebnih propisa kojima je uređen sustav plaća, ali i kolektivni ugovori koji na različit način uređuju povećanja plaće i dodatke na plaća.

Uz to, uz granske kolektivne ugovore postoji i niz tzv. »kućnih« kolektivnih ugovora koji dodatno utječu na primanja samih zaposlenih.

Kako će to sve promijeniti Ministarstvo ne precizira, ali cilj je da zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova, a obećavaju i da će se napredovanje temeljiti na rezultatima rada.

Vlada će, kaže novčano nagrađivati vrijedne, a kažnjavati one koji imaju loše rezultate, ali bit će zanimljivo vidjeti tko će to procjenjivati.

Stimulacija radnika

– Novi sustav plaća zaustavit će odljev kvalitetnih kadrova iz državne službe i javne službe, jer će omogućiti napredovanje temeljem rezultata rada.

Veće plaće za pojedina radna mjesta uz uvođenje promicanja u plaći kroz platne razrede (i platne stupnjeve) bit će motivirajuće radno okruženje – kako za sadašnje zaposlenike, službenike i namještenike tako i za zapošljavanje mladih i privlačenje stručnih kadrova.

Isto tako, nazadovanjem u plaći zbog loših radnih rezultata, sustav će biti demotivirajući za one čiji je učinak rada minimalan, navodi se u obrazloženju.

Kažu i da će uvesti mogućnosti napredovanja službenicima sa srednjom i višom stručnom spremom, a obećavaju i Uvođenje sustava jednokratnog nagrađivanja za radne rezultate, što bi, vjeruju, trebalo potaknuti sve zaposlene da u svakodnevnom radu daju svoj maksimum.

Smanjivanje silnih dodataka i jasnim definiranjem osnovne plaće trebalo bi pridonijeti transparentnosti plaća, sustava ocjenjivanja povezat će se sa sustavom plaća i omogućiti povećanje plaće na temelju ocjene.

Uvjereni su da će to posebno imati učinak na javne službe, primjerice zdravstva i obrazovanja, koje do sada nisu imale uređen jedinstveni sustav ocjenjivanja.

Službenici sa specifičnim zanimanjima biraju privatni sektor

Navodeći razloge zbog kojih je nužno donijeti jedinstveni zakon i utvrditi jasna pravila Vlada spominje sve ono na što su godinama upozoravali brojni sindikalisti, ali i stručnjaci za državnu upravu, pa se tako Vlada žali da su plaće hrvatskih službenika među najnižima u EU-u i da mladi uopće nisu zainteresirani za zapošljavanje u državnoj upravi, da ih se jako malo javlja na natječaje, a da službenici sa specifičnim zanimanjima odlaze u privatni sektor.

Sve su Vlade, pa i sadašnja, posljednjih 20 godina ostajale gluhe na takva upozorenja jer je odavno jasno da uprava u kojoj se ne zapošljava i ne napreduje po stručnosti ne može biti dobra ni za građane ni za gospodarstvo i da će sustav zasnovan na zapošljavanju po stranačkom ključu otjerati one koji su dobri u svom poslu.