S 30 tisuća kuna kažnjen je Zagrepčanin koji je unatoč mjerama u ponedjeljak otvorio teretanu, a prijeti mu i kazna zatvora. Ovim svojim postupkom nije puno napravio, osim što si je na vrat oprtio još dugova, no očito je iz ovakvih pokušaja da je poduzetnicima voda došla do grla. S druge strane, turistička sezona se primiče i za toliko željeni dolazak gostiju je bitno da je epidemiološka situacija dobra, iako još treba preživjeti dug period do proljeća i ljeta.

Trenutno su epidemiološke brojke s aktualnim mjerama puno bolje nego ujesen, međutim, toliko iščekivano cjepivo očito neće tako skoro. U takvom aktualnom momentu, poduzetnici okupljeni u udrugu Glas poduzetnika (UGP) još su jednom pozvali na svojevrstan prosvjed kako bi ukazali na tešku situaciju u kojoj se nalaze i pitanje koliko će ih uopće preživjeti zatvoreno, a koji će se održati, danas s početkom u 10 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

O tome što se očekuje od akcije te što se traži od države, razgovarali smo s Draženom Oreščaninom, izvršnim direktorom UGP-a.

Koji su problemi povod za prosvjednu akciju?

– To je akcija u kojoj pozivamo sve naše članove, poduzetnike i građane da kažu što misle o gospodarskim mjerama i tome kako utječu na njihov život, na njihove poslove, njihove zaposlene i u konačnici na njihove obitelji. Na svim vodećim portalima, kao i Facebooku i YouTube kanalu UGP-a ćemo imati live stream.

Nepravda i nejednakost

Što Vas je potaklo da se na ovaj način organizirate? Na što konkretno želite ukazati? Svakodnevno se, naime, puno govori o poteškoćama u kojima se nalazi privatni sektor, osobito ugostiteljstvo, stoga možete li sublimirati vaše zahtjeve?

– Prvo je da svi oni koji su zatvoreni i kojima je onemogućen rad, nisu dobili pravednu nadoknadu. Austrija i Njemačka isplaćuju 70 do 80 posto prihoda poduzetnika iz prethodne godine. U Hrvatskoj su mjere osmišljene na način da štite zaposlene, a poduzetnici su ostali sami. Drugo je nepravednost i nejednakost, naime neke djelatnosti su i dalje otvorene, a druge su zatvorene bez ikakvih dokaza i ikakvih kriterija te je ljudima onemogućeno njihovo pravo na rad. I treća stvar koja je problematična jest to što i ove potpore koje postoje, kasne. Cijela podrška države je, ustvari, jako nekvalitetna. To su tri osnovna razloga i problema na koje želimo ukazati.

Spomenuli ste Austriju i Njemačku. S obzirom na stanje hrvatskog državnog proračuna, je li ipak nerealno očekivati takvu razinu povrata prihoda?

– To nije realno. Naš je prijedlog bio da se za svaki mjesec koji je netko zatvoren, odnosno onemogućen u radu, isplati tri posto prihoda iz 2019. Dakle, ako netko bude zatvoren 12 mjeseci, to je 36 posto prihoda iz 2019., odnosno, faktički trećina. Ako je netko zatvoren šest mjeseci, govorimo o 18 posto… Uz mjere za zaposlene, to je nešto čime većina poduzetnika može pokriti sve troškove koje ima. To smo istakli kao fer i konkretan prijedlog koji se može vrlo brzo realizirati. Međutim, država je odlučila da to funkcionira na način da im se mora poslati račune, pa onda to Porezna uprava obračuna, pa onda za mjesec, dva i više čekanja onima koji su te račune platili novcem koji nemaju, taj novac konačno vrati. Država je rekla kako očekuje da će se za povrat prijaviti 20 tisuća poduzetnika, a prijavilo se njih petstotinjak. Ljudi jednostavno više nemaju čime plaćati račune.

Jake snage iz Rijeke

Što, s obzirom na sve, očekujete od današnje akcije na Trgu?

– Očekujemo da ljudi svojim dolaskom i svojom izjavom pošalju poruku Vladi o tome što očekuju od nje i od Stožera. A ono što očekuju jest da ta Vlada i taj Stožer rade za dobrobit građana ove države. Jer ovo sve što je do sada napravljeno je bilo loše, kaotično, bez ikakve predvidljivosti. Ljudi su na rubu, mentalno više ne mogu izdržati ovakvu situaciju. Poruka je: dajte nam da radimo.

S obzirom na to da ste u posljednje vrijeme prilično eksponirani u javnosti, možete li reći kojim se poslom konkretno bavite?

– Ja sam predsjednik Uprave i jedan od partnera i osnivača tvrtke Poslovna inteligencija iz Zagreba. Tvrtka se bavi implementacijom analitičkih IT sustava. Imamo oko 150 zaposlenih, uglavnom u Zagrebu, a dvadesetak u Podgorici u Crnoj Gori. Nekih sedamdesetak posto prihoda ostvarujemo od izvoza i uglavnom radimo za velike tvrtke, telekome, banke, proizvodnju, veleprodaju i maloprodaju.

Kriza nije toliko pogodila IT sektor?

– U odnosu na prethodnu godinu, imamo nekih osam posto rast prihoda.

Očekujete li dolazak poduzetnika iz Rijeke na prosvjed?

– Svakako, iz Rijeke dolaze jake snage.