ZAGREB – Vlada će žurno uvesti novi oblik financijske pomoći poduzećima pogođenima zastojem gospodarstva zbog pandemije, i to za isplatu plaća radnicima koji nemaju dovoljno posla. Već u lipanjskim plaćama planiranim za isplatu do 15. srpnja, poduzeća će radnicima plaćati onaj dio radnog vremena koji su odradili, a Vlada će tome dodati subvenciju od najviše 2.000 kuna mjesečno za njihove neodrađene sate.

To je rezultat dugotrajnih pregovora predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata koji su završeni u srijedu iza zatvorenih vrata, potvrdili su nam jučer dužnosnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), naglašavajući da su uglavnom zadovoljni ishodom razgovora.

Privatno i javno

Riječ je o mjeri za spašavanje radnih mjesta u Hrvatskoj, popularno nazvanoj »neradni petak«, koja bi trebala trajati do kraja ove godine. Pravo na subvenciju plaća imat će sve tvrtke s najmanje 10 zaposlenih, ako se njihova poslovna aktivnost zbog pandemije smanjila 20 ili više posto. To se odnosi ne samo na industrijska poduzeća, nego na tvrtke iz svih djelatnosti, u privatnom i javnom vlasništvu.

Naši sugovornici su zadovoljni ishodom razgovora. Vjeruju da će se najveći dio radnika, koji trenutačno nema dovoljno posla, na taj način spasiti od otkaza, a izbjeći će se i crne prognoze prema kojima Hrvatsku do kraja godine čeka 400.000 nezaposlenih. Država će tim djelomično zaposlenim ljudima financirati najviše 50 posto radnih sati, u maksimalnoj vrijednosti od 2.000 kuna. Odrađene sate, pak, poslodavci bi im trebali plaćati po starom, prema ugovoru o radu.
Jenjavanjem pandemije, naime, prestale su mjere ograničenja za poduzeća u svim djelatnostima. Tvrtke su počele raditi, ali mnoge od njih nemaju dovoljno posla za sve zaposlene, pa mnogi rade skraćeno radno vrijeme. Budući da poslodavci nemaju dovoljno prihoda da bi platili one koji ne rade, pojas za spašavanje bacila im je država. Ona će svojim potporama velikom broju poduzeća omogućiti da u punom sastavu dočekaju iduću godinu, kada mnogi očekuju poboljšanje gospodarskog stanja.

– Sve u svemu, zadovoljni smo rezultatima pregovora, kaže Krešimir Sever, predsjednik NHS-a. Cilj nam je bio, kaže, zaštita radnika i njihovih plaća, što smo na kraju i dobili.

Sindikati zadovoljni

Na svoj način pregovorima je zadovoljan i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. Sva poduzeća danas mogu raditi, ali mnoga od njih, dodaje, neće imati posla za sve svoje radnike, pa je dobro što će država financirati njihove neodrađene sate.

– Moramo se boriti za svako radno mjesto i potpomagati ga. Zadržavanje radnika, a njih nema dovoljno, prioritet je i za poslodavce, jer bez ljudi nema ni gospodarstva, naglašava Majetić.

Važno je napomenuti da za najugroženije tvrtke, poput onih u turističkom sektoru, ostaju na snazi Vladine subvencije za isplatu minimalne plaće od 4.000 kuna, koje su uvedene proljetos. Nakon uvođenja lipanjskih mjera, poslodavci će se morati opredijeliti za »minimalac« ili na »neradni petak«, jer neće moći obje koristiti istodobno.

Da bi dobile državnu potporu, tvrtke iz prerađivačke industrije morat će dokazati da im je opseg poslovanja pao za 20 posto. Poduzeća u vlasništvu države i lokalne samouprave morat će dokazati da su imala kvartalni pad poslovanja od najmanje 20 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, pad broja narudžbi i potrebnih radnih sati.

Tvrke mogu dobiti subvencije za neodrađene sate svojih radnika ako je skraćenim radnim vremenom obuhvaćeno najmanje 10 posto njihovih zaposlenih. Prema sadašnjim informacijama, poslodavac će najprije radniku isplatiti punu plaću za određeni mjesec, a nakon odobrenja subvencije država će mu vratiti dio sukladan smanjenom broju radnih sati.

Valja imati na umu da svi detalji novih mjera jučer nisu bili utvrđeni. Poslodavci i sindikati imaju mogućnost za dodatne pisane primjedbe do početka idućeg tjedna, rekao nam je Krešimir Sever. Vladi je svakako stalo do toga da što prije donese nove mjere i da što prije zažive.

Sankcije nesavjesnima

Puno posla imat će i pogođena poduzeća, koja će se morati brzo prijaviti za odobravanje subvencija, kada one budu formulirane i usvojene. Tvrtke u vlasništvu države i lokalnih vlasti u prvotnom prijedlogu nisu bile na popisu mogućih primatelja subvencija za plaće, ali su uvrštene na prijedlog sindikata.

Iako su uvelike zadovoljni dogovorenim mjerama, sindikati kažu kako žale što u pregovorima nije prihvaćen njihov prijedlog da pravo na subvencije za neodrađene sate radnika imaju i tvrtke s manje od 10 zaposlenih.

– Šteta je što pomoć ne mogu dobiti obrtnici i firme s nekoliko radnika, jer oni su najmanji i naranjiviji na posljedice krize, kaže Sever. Ako je mala firma izgubila narudžbe od velike, ona će se naći u nevolji, dok će se velika firma sa stotinama zaposlenih lakše izvući, vjeruje predsjednik NHS-a.

Nesavjesni poduzetnici, doznajemo, mogu biti sankcionirani. Tijekom poreznog razdoblja u kojem dobivaju potpore poslodavci neće smjeti isplaćivati dividende vlasnicima te bonuse i nagrade svojim članovima uprave. Ako to učine, morat će državi vratiti subvencije.

– Treba paziti da ne bude zloupotreba i da pomoć zaista dobiju oni kojima je najpotrebnija, naglašava Majetić. Glavni direktor HUP-a dodaje da se Hrvatska i njezino gospodarstvo nalaze u neizvjesnom razdoblju, jer razvoj događaja s koronavirusom nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti. Ipak, zahvaljujući najnovijim mjerama za pomoć gospodarstvu, poduzetnici, kaže, dobivaju jednu uporišnu točku i barem neke stvari mogu planirati.