MIROVINSKA REFORMA Oštrije će se kažnjavati prijevremeno, a bonusa za umirovljenje nakon zakonske dobi neće biti

Dobna granica za odlazak u mirovinu trebala bi biti podignuta najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, a razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika za jednu godinu. Na dnevni red trebala bi doći i reforma beneficiranog radnog staža

ZAGREB Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće godine. Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti najvjerojatnije na 67 godina života, sa sadašnjih 65, razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Ta kategorija je u domaći mirovinski sustav uvedena prije četiri godine, a riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža. Velika je vjerojatnost da će dobna granica umirovljenja dugogodišnjih osiguranika skočiti za jednu godinu.

Zahtjevi Bruxellesa

Napokon bi na dnevni red trebala doći i reforma beneficiranog radnog staža, koja se najavljuje više od četiri godine, ali nikako da krene. Hoće li dio paketa biti i uvođenje nacionalne mirovine, za sve one koji mirovinu nisu zaradili, tek treba vidjeti. To je jedno od obećanja aktualne Vlade, za koje je procijenila da bi se moglo ostvariti pred kraj mandata.

Tekuća, 2018. godina, za Vladu je godina reformi, a te reforme od iduće bi se godine i te kako trebale osjetiti na leđima građana. Nove promjene u mirovinskom sustavu, na tragu svega onog što od Hrvatske traži Europska komisija, najavljuju se zadnje dvije godine, a vlade trenutak suočavanja javnosti s planiranim promjenama odgađaju. No, sudeći prema planu normativnih aktivnosti, o promjenama u mirovinskom sustavu počet će se razgovarati za mjesec-dva, što znači da bi novosti u primjenu krenule od iduće godine, odnosno dvije godine kasnije nego što se planiralo. U drugom dijelu godine, sudeći prema usmenim najavama, na red će doći i radno zakonodavstvo, zasigurno ne radi veće zaštite onih koji rade ili tek ulaze u svijet rada, već zbog daljnje fleksibilizacije i cjepkanja radnih odnosa. Da nas očekuje sveobuhvatna mirovinska reforma već tjednima najavljuje resorni ministar rada i mirovinskog sustava pripremajući tako javnost na ono što će uslijediti. Resorni ministar Marko Pavić nedavno je ustvrdio kako tek 19 posto od ukupnog broja umirovljenika ima puni radni staž iza sebe te da su preporuke Europske komisije da se oštrije kažnjava odlazak u prijevremenu mirovinu i ubrza izjednačavanje žena i muškaraca u dobi umirovljenja. Najavio je i potrebu većeg izdvajanja za drugi mirovinski stup kapitalizirane štednje, no za sada nije jasno bi li to išlo na uštrb prvog stupa ili bi se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje povećala.

Pažljiva dorada

Iako resorni ministar najavljuje provedbu cjelovite mirovinske reforme, Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta smatra kako prema sadašnjem stanju u hrvatskom mirovinskom sustavu nema potrebe za suštinskom reformom sustava, već nam treba pažljiva dorada pojedinih elemenata sustava s ciljem povećanja budućih mirovina, ali bez ugrožavanja postojeće fiskalne stabilnosti sustava.

»Dugoročne projekcije kretanja u hrvatskom mirovinskom sustavu pokazuju fiskalnu održivost sustava, što znači da uz sadašnje zakonske propise neće doći do eksplozije troškova. No, isto tako te projekcije pokazuju da će buduće mirovine biti relativno niske. Stoga u doradi sustava, odnosno reformi, treba poduzeti korake za održivo povećanje mirovina, a što je moguće ako se trošak povećanja mirovina podijeli između građana i državnog proračuna«, navodi Nestić. Drugim riječima, »trošak« za građane bio bi dulji ostanak u svijetu rada što će omogućiti veće uplate doprinosa te time u konačnici veće mirovine. Nestić se slaže da bi i domaća reforma, kao što je dobar dio EU-a već učinio, trebala ići za podizanjem zakonske dobi za umirovljenjem uz ograničavanje mogućnosti prijevremenog umirovljenja. Jedna od opcija bi moglo biti i »vezivanje zakonske dobi za mirovinu uz promjenu očekivanog trajanja života«.

Maksimalno umanjenje mirovine za prijevremeno umirovljenje trenutačno je 20,4 posto. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu su otišla 44.282 umirovljenika, a od tog broja u klasičnu starosnu mirovinu otišlo je 17.799 osoba, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba (čemu treba pridodati i 60 prijevremenih umirovljenja zbog stečaja poslodavca).

Indeksacija mirovina

Destimuliranje prijevremenog umirovljenja bi trebao biti dio reformskog paketa, smatra Nestić objašnjavajući kako je sadašnje umanjenje mirovine radi prijevremnog odlaska u mirovinu relativno malo, kako u odnosu na umanjenja u drugim zemljama, tako i u odnosu na izračune koji se vezuju uz očekivano trajanje života. »Prošle godine je gotovo 30 posto novih starosnih mirovina bilo prijevremeno. Tome možemo dodati i 15-ak posto starosnih mirovina koje su koristili dugogodišnji osiguranici. To znači da je približno 45 posto novih starosnih mirovina ostvareno u dobi koja je manja od zakonske dobi za odlazak u mirovinu. Zbog svega toga ima razloga povećati faktor umanjenja mirovina kod prijevremenog umirovljenja«, veli Nestić. Smatra i kako bi trebalo razmisliti i da se sadašnja mogućnost prijevremene mirovine pet godina prije redovne smanji na dvije ili tri godine, a u tom smjeru, sudeći prema nacionalnom planu reformi, Vlada i kani ići.»Ovo su zasigurno neugodni dijelovi reformskog paketa za građane, no on može dovesti do povećanja mirovina na zdravim osnovama. No, na pozitivnoj strani, trebalo bi povećati bonus u slučaju kasnijeg odlaska u mirovinu, to jest kod odlaska u mirovinu nakon zakonske dobi. Taj je bonus sada relativno mali – 1,8 posto za godinu kasnije odlaska u mirovinu – a aktuarski izračuni pokazuju da bi on trebao biti veći«, smatra Nestić. Za nadati se da će Vlada poslušati to, s obzirom na to da su joj planovi bili smanjiti »nagrađivanje« kasnijeg umirovljenja.

Prema Nestićevu mišljenju trebalo bi razmisliti i povoljnijem godišnjem usklađivanju mirovina za što je potrebno izraditi pažljive izračune i projekcije. Indeksacija mirovina sada se veže uz rast prosječnih plaća i inflaciju u omjeru 70:30 posto, pri čemu se veći udio veže uz pokazatelj koji brže raste te je time povoljniji za umirovljenika. »Može se razmisliti o još povoljnijem omjeru«, smatra Nestić, ali upozorava kako to ima značajan utjecaj na proračunske troškove te treba pažljivo procijeniti proračunske mogućnosti koje prema njegovu mišljenju postoje.