EUFOR-a Althea
Ministrica Vesna Pusić ističe da bi Hrvatska rado sudjelovala u misiji EUFOR Althea, ali da postoje protokolarne prepreke. Još je lani Hrvatski sabor izglasao slanje pet vojnika u mirovnu misiju u BiH, a pored toga, RH je i svojevrsni vojni garant cjelovitosti BiH prema Daytonskom sporazumu
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić najavila je za sastanka u Luksemburgu kako bi Hrvatska rado pripomogla slanjem nekoliko vojnika u misiju »EUFOR-a Althea« u BiH, no za sada postoje protokolarne prepreke takvoj misiji.
Naime, ministrica je istaknula da je misija »EUROFOR Althea« svojevrstan ostatak Daytonskog procesa, zbog čega je potrebno donekle promijeniti propise kako bi se Hrvatskoj kao članici Europske unije i NATO-a omogućio nastavak kontinuiranog angažmana u korist stabilizacije i sigurnosti BiH. Također je dodala da se Hrvatska, kao zemlja potpisnica Daytonskog sporazuma, nada da će što skorije biti stvoreni uvjeti koji će omogućiti da Hrvatska, u svojoj sadašnjoj ulozi države članice EU-a, svoj konstruktivan doprinos daljnjem napretku BiH pruži i sudjelovanjem u operaciji »EUFOR Althea«, kako su nam naveli u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Glavna zapreka
Naime, sukladno još uvijek važećem Daytonskom sporazumu, vojne snage Hrvatske ne bi smjele doći u susjednu državu zbog članka III. Aneksa 1A Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (kako je službeni naziv Daytonskog sporazuma). On govori o povlačenju svih stranih snaga iz BiH, bez obzira pod čijim se zapovjedništvom nalazili. To se prije svega odnosilo na snage Hrvatske vojske, koje su u to vrijeme zauzimale Zapadnu Bosnu skupa s Armijom BiH, sukladno »Splitskom sporazumu«.
Zlatko Dizdarević: Loša politička odluka
Glavna zapreka djelovanju Hrvatske tako se nalazi u toj odredbi Daytonskog sporazuma, no kako su se vremena promjenila od 14. prosinca 1995. godine, kad je dokument potpisan u Parizu, u njemu sad postoji čak i osnova da Hrvatska sudjeluje. Naime, u istom aneksu koji regulira povlačenja stranih snaga, eksplicitno se navodi kako se pojam »snage« ne odnosi na pripadnike NATO-a, IFOR-a ili drugih međunarodnih misija koje će vojno nadgledati mir. Hrvatska je u međuvremenu u tih 20 godina postala članica i NATO saveza i Europske unije. Iz te perspektive, Hrvatska bi mogla poslati svoje snage u Bosnu i Hercegovinu, obzirom da je »Althea« misija koja je nasljedila IFOR.
Europski mir
Treba napomenuti kako je Hrvatska već ove godine imala namjeru poslati pet pripadnika Oružanih snaga, o čemu se krajem prošle godine odlučivalo i u Saboru. Dapače, Sabor je u prosincu 2014. godine donio i odluku kojom se odobrava slanje pet vojnika, s mogućnošću rotacijskih promjena.
Što se tiče same nakane Hrvatske da ide u Bosnu i Hercegovinu, objašnjena je još u dokumentima slanima u Sabor lani. Tako se u njima navodi kako Republika Hrvatska smatra da je stabilna BiH ključna za mir i sigurnost u jugoistočnoj Europi. Uz to, Hrvatska se obvezala doprinositi sveobuhvatnim nastojanjima EU-a da se osigura europski mir, a pored toga, Hrvatska je i svojevrsni vojni garant cjelovitosti BiH prema Daytonskom sporazumu.
