ZAGREB – Od početka epidemije koronakrize, odnosno od 17. ožujka, Hrvatska je na kupnju zaštitne opreme potrošila 522 milijuna kuna, ali je čak 70 posto tog iznosa, odnosno 370 milijuna kuna, pokriveno bespovratnim novcem EU-fonda, izvijestio je na jučerašnjoj sjednici Vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. Objasnio je i da se Hrvatska u nabavi opreme usmjerila na izravnu suradnju s uglednim kineskim kompanijama China Meheco Co. i Sinopharm Chonqing Medical Device Co. Na ugovore s tim kompanijama otpada gotovo 360 milijuna kuna, odnosno 77 posto novca potrošenog na kupnju zaštitne opreme. Za prijevoz te opreme potrošeno je 56,4 milijuna kuna.

Uz to, ministar zdravstva Vili Beroš je izvijestio da je država distribuirala ukupno 150 tisuća brzih antigenskih testova.

Psihološka pomoć

Iznio je i podatak da je među zdravstvenim djelatnicima zabilježeno 1.649 aktivnih slučajeva COVID-19, 951 djelatnik je u samoizolaciji, a 7.810 ih je ozdravilo, što znači da je u ukupnom broju oporavljenih 5,8 posto zdravstvenih djelatnika. Ministar je izvijestio i da je na sastanku ekspertne skupine Kriznog stožera Ministarstva zdravstva definirano i psihološko savjetovanje zdravstvenih radnika kako bi se prevenirao sindrom sagorijevanja i drugih psihičkih poteškoća, ali je pozvao i građane da potraže psihološku pomoć.

– Strah od zaraze, strah za bližnje i strah od neizvjesnosti mogu utjecati na mentalno zdravlje. Građane pozivam da u slučaju pojave mentalnih poteškoća zatraže psihološku pomoć, rekao je Beroš i podsjetio građane da im je od nula do 24 sata na raspolaganju centar za krizna stanja u sklopu Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
O pomoći onima čiji su poslovi upali u poteškoće zbog koronakrize govorili su ministri Tomislav Ćorić i Zdravko Marić, posebice kad je u pitanju odluka Vlade da onima koji su zatvoreni plati fiksne troškove, ali tek nakon što donesu dokaze da su tu obvezu platili. To znači da poduzetnici prvo trebaju, primjerice, platiti troškove najma za prostor, a onda će im država taj iznos refundirati. Ministri kao rješenje nude COVID-kredite.

Tako je Ćorić izvijestio da je u srijedu, kad je počela nova kreditna linija »COVID-kredita« Hamag-Bicroa, zaprimljen 21 zahtjev i obećao je da će ta institucija promptno rješavati te kredite. Kaže Ćorić i da je dosad kroz brze COVID-kredite odobreno 1,8 milijardi kuna za 2.600 odobrenih kredita. Uz to je odbijeno 1.200 zahtjeva.

Spasonosne zalihe

S obzirom na Ćorićevo obećanje da će svi zahtjevi biti riješeni u roku od dva mjeseca, novinari su pitali ministra Ćorića kako će tvrtke čekati 60 dana, a moraju platiti fiksne obveze, što je preduvjet da im država pokrije te troškove, odnosno refundira novac, on je odgovorio da nije moguće odobriti četiri tisuće kreditnih zahtjeva u roku od deset dana. On pretpostavlja i da su poduzetnici spremniji za ovu krizu nego za onu prije deset godina, pa mnogi od njih imaju zalihe kojima će namiriti troškove i tako premostiti probleme s likvidnošću. Ćorić je objasnio i to da problema s podizanjem kredita neće imati oni poduzetnici koji su u dug državi zapali zbog epidemije, te da će on biti odobren svima koji su »prije ulaska u koronakrizu bili poslovno zdravi, oni će svoje dobro poslovanje trebati dokazivati do početka ove godine, a ne posljednjih mjeseci.

I ministar Marić je sugerirao da problem s likvidnošću do nadoknade fiksnih troškova poduzetnici premoste COVID-kreditima.

– Ako netko ima likvidnosnog problema, može taj problem premostiti brzim kreditima koji će mu ipak omogućiti da plati te račune za fiksne troškove, a onda će Porezna uprava obraditi sve podatke sukladno jučerašnjim uputama i dati nalog Hrvatskom zavodu za zapošljavanje o isplati tih sredstava, pojasnio je Marić.