RIJEKA – Iako zvuči nevjerojatno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne zna točan broj studenata u Hrvatskoj. To je jučer otkrio državni tajnik Ivica Šušak prilikom posjeta riječkom Pravnom fakultetu, a tu je činjenicu ilustrirao primjerom zagrebačkog Sveučilišta koje tvrdi da ima 70 tisuća studenata, dok se prema podacima Ministarstva radi o 60 tisuća studenata.

– Razlika je 10 tisuća studenata, što nije malo, a takav je slučaj i s ostalim sveučilištima. Ono što nas muči je nedostatak podataka, imamo lošu evidenciju. Otvoreno mogu reći da je jedini vjerodostojni podatak u ovom trenutku koji imamo financiranje, odnosno broj zaposlenih koji primaju plaću iz državnog proračuna, dok podaci o broju studenata i ostalih elemenata visokog obrazovanja nisu vjerodostojni. Razlog tome je samo postupanje visokih učilišta kad je u pitanju evidencija studenata, korištenje alata informacijskih sustava za upravljanje koji nisu obavezni, a razlog je i u širokom tumačenju pojma autonomije sveučilištima koja daje na volju visokim učilištima hoće li ih primjenjivati ili neće, kazao je Šušak.

Bolonjski proces

Iako Ministarstvo ne zna koliko ima studenata ono što zna je da Hrvatska ima enormni rast studijskih programa.

– Potpuno u suprotnosti s potrebama društva, gospodarstva i tržišta rada. U posljednjih pet godina imamo enorman porast studijskih programa s 1.400 na 1.700 do 1.800, a uz to prati nas pad broja studenata za gotovo 15 tisuća te enorman rast broja zaposlenih za 1.500 u području visokog obrazovanja. Nešto tu ne štima. Usporedbe radi Austrija ima oko 470 studijskih programa preddiplomske i diplomske razine visokog obrazovanja, ustvrdio je državni tajnik.

Dodajući da se ne može generalizirati i reći da je cijeli sustav u krizi, Šušak je ocijenio da se definitivno mora kritički proanalizirati uvođenje Bolonjskog procesa, odnosno u kojoj je mjeri i kako u Hrvatskoj primijenjen. Napomenuo je da Hrvatska nema problem s rastom broja privatnih učilišta, ali ima s javnim učilištima kojih je devet. Tu su još i tri privatna sveučilišta te stručni studiji koji se pretežno izvode na veleučilištima i visokim školama, ali i na nekim sveučilištima. Toliki broj visokoškolskih ustanova, s obzirom na veličinu Hrvatske i broj stanovništva, prema njegovom mišljenju, upućuje na to da nešto treba mijenjati.

Ivica Šušak / Foto: S. DRECHSLER

– S druge stane, pitanje je koliko smo prihvatili Europski prostor visokog obrazovanja, kako pratimo naše alumnije ili ih ne pratimo, imamo pitanje studentske prakse, kako pratimo kvalitetu same nastave i uključenje studenata u proces rada. Sve su to pitanja kojima bi se sama sveučilišta trebala pozabaviti, a država je tu da bude servis. Problemi enormnog pada broja studenata i povećanje zaposlenih primorali su neka sveučilišta da uvode nove studijske programe kako bi privukli veći broj studenata. Sveučilišta ne mogu živjeti izvan društva i izvan potreba država i građana, istaknuo je Šušak, najavljujući da je pred Hrvatskom razdoblje reforme koja je dijelom uvjetovana i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, a cilj je povećati digitalnu zrelost visokog obrazovanja za što je predviđeno 650 milijuna kuna za povećanje digitalne zrelosti.

Također je predviđeno povećanje infrastrukturnih ulaganja i povećanje ulaganja za unapređenje poslovnih procesa na sveučilištima uvođenjem novog modela financiranja obrazovanja kroz model cjelovitih programskih ugovora u okviru kojih će sveučilišta imati cjeloviti proračun.

Priznavanje diploma

– Riječ je o cjelovitom paketu koji je započeo s izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, nastavio se kroz novi Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji je prošao prvo čitanje u Saboru. Hrvatska je imala dosta krut sustav priznavanja inozemnih diploma kroz dvije vrste priznavanja, akademsko i stručno. Akademsko u svrhu nastavka obrazovanja, a stručno u svrhu zapošljavanja.

Godišnje tisuću do 1.200 stranih visokoškolskih diploma zatraži priznavanje za pristupanje tržištu rada, a od toga je gotovo 80 posto s područja Bosne i Hercegovine. S obzirom na Lisabonsku konvenciju o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, postojeći okvir nije davao dovoljno mogućnosti Agenciji za znanost i visoko obrazovanje da utvrdi bitne razlike u kvaliteti inozemne diplome, odnosno studija i kvalifikacija koje je netko stekao. S obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima enorman broj povećanja privatnih visokih učilišta, primjerice Travnik ih ima šest ili sedam, odakle se ulazi na hrvatsko tržište rada, cilj je olakšati pristup tržištu rada jer nam nedostaje radne snage, ali i zaštititi hrvatska visoka učilišta, napomenuo je Šušak.