Obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu
ZAGREB – Godina 2013. mogla bi biti zadnja za koje je hrvatski puk plaćao HRT pristojbu na dosadašnji način. Pristojba se doduše, ako ne i na žalost, neće ukinuti, ali je više neće plaćati svatko tko ima prijemnik, niti će svatko plaćati isti iznos. Visina pristojbe ovisila bi o dohotku, a ne bi je plaćali, primjerice, nezaposleni.
– Reforma HRT-pristojbe, nikako ne njeno ukidanje, svakako će biti jedna od ključnih tema rasprave o medijskoj politici koja se intenzivira – potvrdio nam je Milan F. Živković, glavni savjetnik za medije Ministarstva kulture.
Reforma bi trebala biti sastavni dio novog medijskog zakonodavstva kojeg je ova vlast najavila i na čijoj se izradi uvelike radi ne bi li ga se čim prije u 2013. i donijelo. Dobra vijest za HRT glasi kako je stav Ministarstva da bi polazno načelo te reforme trebalo biti da se prihodi HRT-a od pristojbe – mjesečno je to nekih 96 milijuna kuna – ne smanje.
Drugo je načelo, kako kaže Živković, to da pristojba više ne bude svojevrsni »flat tax«, nego da njen iznos ovisi o visini dohotka obveznika.
– To bi, očigledno, značilo da se pristojba plaća individualno, a obaveza plaćanja ne proizlazi više iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. Drugim riječima, za hipotetsko domaćinstvo od dvije osobe s upravo srednjim prihodom ne bi se praktično ništa promijenilo, osim što bi, umjesto sadašnjih osamdeset kuna, oboje ubuduće plaćali po četrdeset – pojašnjava Živković.
Čini se kako bi ovakav sistem naplate bio efikasniji od dosadašnjeg načina koji je odnosio popriličan novaca HRT-a put odvjetničkih ureda koji su dugove utjerivali. I Živković veli kako je lako pretpostaviti da bi reformirana pristojba, ako bi o njenoj naplati brinula porezna uprava, imala potpuni obuhvat obveznika, ostvarujući pritom i značajnu uštedu u nemalim, pače milijunskim, troškovima naplate koje danas snosi HRT.
– Ukratko, ciljevi koji bi se reformom pristojbe mogli ostvariti su pravednost, potpuni obuhvat i viši prihod koji bi se onda trebao usmjeriti u financiranje različitih medija i medijskih sadržaja od javnog interesa, odnosno onih usmjerenih društvenim, a ne tržišno, definiranim ciljevima kao što su pravovremena, potpuna i svakome dostupna informacija koja ispunjava funkcije obrazovanja i orijentacije u društvu i politici – kazuje Živković.
U ministarstvu su, međutim, svjesni kako pitanje reforme pristojbe otvara mnogobrojna važna pitanja raspodjele sredstava, odnosno podrazumijeva poprilično krupne promjene, različite strahove i s njima povezane otpore. Živković, pak, ističe dvije stvari koje, kaže, ohrabruju.