Plan je u cijeli posao oko uvođenja softvera otvorenog koda uvući i hrvatsku open-source zajednicu, koja je vrlo jaka i stručna, a cijeli projekt bit će ujedno i test spremnosti hrvatske javne uprave i administracije za prelazak na Linux licence
ZAGREB » Ministarstvo branitelja biti će »pokusni kunić« Vlade za implementaciju open-source softvera u tijela državne uprave. Radi se o softveru otvorenog koda, koji je često dosta jeftiniji od licencnih programa.
Iz Ministarstva branitelja, kao i Ministarstva uprave, koje je partner u projektu, službeno se ništa nije moglo dobiti, jer ne žele prerano izlaziti s podacima, obzirom da je sve još uvijek u fazi planiranja. No, Novi list doznaje kako je plan projekt odrađivati u fazama, a nadaju se kako bi do kraja mandata ove Vlade uspjeli napraviti velike pomake po ovom pitanju.
Projekt u fazama
Prva faza projekta trebala bi biti uvođenje otvorenog formata u spremljene dokumente. Laički kazano, kada ljudi iz Ministarstva branitelja napišu tekst, spremat će ga u .odt datotekama, a ne standardnim MS Word .doc formatima. Zanimljivo da će se time tek ispoštovati davne odluke prijašnjih vlada, koje su se obvezale na čuvanje dokumenata u otvorenim formatima, ali sve je do sada bilo mrtvo slovo na papiru. Druga faza trebala bi biti uvođenje open-source Office paketa, koji bi zamijenio MS Office paket, što će samo po sebi donijeti određene izmjerljive uštede.
U trećoj fazi pak se na jednom broju računala namjerava uvesti jedan od Linux operativnih sustava, što bi bio najradikalniji pomak u informatičkom djelu administraciji od hrvatske samostalnosti. Prema planovima, to bi se uvodilo zbilja pažljivo i na ograničenom broju računala, kako ne bi došlo do zastoja u operativnom radu samog Ministarstva. To bi na kraju trebala biti najvažnija faza ovog pilot projekta, kojom bi se trebalo ispitati može li javna uprava i administracija zbilja prijeći na Linux licence.
U skoro vrijeme će se organizirati radne skupine za ovaj projekt, a osim dva spomenuta ministarstva, plan je u posao uvući i hrvatsku open-source zajednicu, koja je vrlo jaka i stručna.
Open-source zajednica
Zapravo je i jedan od ciljeva čitavog projekta aktiviranje čitave zajednice na ovom poslu te u neku ruku poticanje informatičkog tržišta. Jasno je da ovakvi dugoročni planovi definitivno ne mogu dobro sjesti IBM-u i Microsoftu, kojima su u Lijepoj našoj državne institucije ponajveći kupci. No, pilot projekt tek je provedba brojnih dokumenata, akata i povelja koje je Hrvatska potpisala, obvezujući se na razvijanje upotrebe softvera otvorenog koda. Ova administracija samo je odlučila pokušati provesti ono što se niti jedna do sada nije usuđivala. Hoće li u tome uspjeti, znati će se za tri godine.