ZAGREB – Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je u četvrtak kako nas je covid-kriza do sada stajala više od 2,5 milijarde kuna te ustrajao da su Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite dobro odgovorili na ugrozu izazvanu koronavirusom.

„Ne znam što nas čeka, što će donijeti novi virusi, no do sada smo dobro odgovorili na ugrozu, koliko znam nikad nitko nije ostao zakinut za pružanje neke usluge“, rekao je ministar u saborskoj raspravi o prvom izvješću o mjerama koje su poduzete od ožujka prošle do sredine siječnja ove godine.

Sve poduzete mjere, istaknuo je, bile su usmjerene zaštiti zdravlja, bile su razmjerne i proporcionalne i nisu utjecale na ničija osnovna prava.

Ogromna cijena

Covid-kriza nas je koštala enormno puno, pitam se kako smo, u ovoj situaciji punjenja državnoga i zdravstvenog proračuna uspjeli, odgovorio je ministar HDZ-ovu Željku Reineru, navodeći da je na testove potrošeno preko 685 milijuna, na liječenje 450 milijuna, na bolovanje 115 milijuna itd.

Naglasio je kako Hrvatska, kao mala zemlja, nije imala snage samostalno ući u pregovore sa farmaceutskim kompanijama. Europska komisija je to učinila za 27 članica kad još nije bilo poznato tko će i kada proizvesti cjepivo, odgovorio je Mariji Selak Raspudić koja je kazala da su ugovori s farmaceutskim tvrtkama lihvarski, te pitala što Hrvatska čini da ti ugovori budu transparentniji. “Jesu li ugovori lihvarski ne znam”, uzvraća joj Beroš.

SDP-ovoj Renati Sabljar Dračevac, koja je pitala što je Vlada konkretno poduzela oko cijepljenja i hoće li građani do turističke sezone biti procijepljeni, odgovorio je kako je Vlada davno s EU počela razmatrati potrebu nabave cjepiva.

“Zašto tolike količine – nabavljali smo ga kada nismo znali tko će i kada prvi razviti cjepivo, većina se članica fokusirala na AstraZenecu, da bi se pokazalo da će Pfizer bit prvi. Ovo što se sada događa sa smanjenjem Pfizerovog cjepiva…procjepljivanje će biti odgođeno”, kazao je Beroš.

‘Priznao’ je i kako Hrvatska nema puno mogućnosti okrenuti se drugim proizvođačima cjepiva, jer njihova cjepiva nisu prošla proceduru EMA-e

Na upit Rade Borić (NZ) kakav je stav Hrvatske prema ruskom ili kineskom cjepivu Beroš je kazao kako ta cjepiva nisu sigurna za hrvatske građane. “Volio bih da se možemo okrenuti prema Rusiji i Kini međutim njihova cjepiva nisu prošla klinička ispitivanja, samo prva i druga faza, to je nesigurno za hrvatske građane, kada bude sigurnije sigurno ćemo raspravljati o tome”, rekao je.

Sporno cijepljenje političara

Ministar opravdava činjenicu da se među prvima cijepilo stotinjak političara – zastupnika i ministara. “Stotinjak doza je irelevantno u ukupnom broju, procijenili smo da je značajniji promidžbeni učinak njihova cijepljenja, postoje određeni razlozi zašto su se političari cijepili”, odgovorio je Stipi Mlinariću (DP) koji drži da je cijepljenje političara prije starijih građana loša poruka.

Na pitanje Hrvoja Zekanovića (HS) kako to da je u BiH manje oboljelih nego u Hrvatskoj, iako nema lockdown, uzvratio je protupitanjem kako je moguće da u Velikoj Britaniji, gdje ništa ne radi, broj zaraženih raste. “Odgovor nije jednoznačan, niz je elementa koji utječe na to”, kazao je Beroš.

Na oporbene kritike zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata, opetovao je kako su oni “po epidemiološkoj struci apsolutno izvor širenja virusa”. Ljudi tamo ne dolaze po kavu, nego prvenstveno družiti se  i zato epidemiološka struka i dalje razmišlja omogućiti rad kafićima i restoranima ili ne, rekao je ministar i potvrdio kako se već sada razmišlja o turističkoj sezoni.

“Iz dana u dan pratimo situaciju”, odgovorio je Boški Ban Vlahek (SDP).

Odbacuje tvrdnje Domagoja Price  (SDP) da se s mjerama išlo u krajnosti. Mjere su se donosile prema našem znanju i informacijama iz svijeta, bile su prilagođene trenutku s namjerom da se najbolje odgovori, rekao je.

Odgovarajući Vesni Vučemilović (DP) zašto djeca, koja idu školu, ne mogu trenirati, izrazio je uvjerenje da će u paketu mjera od 1. veljače biti i dozvole za određenje sportske aktivnosti.

Potvrdio je kako se razmatrala i mogućnost beneficiranog, odnosno ‘većeg staža’ za zdravstvene djelatnike koji rade s covidom. Međutim, po sadašnjem Zakonu o radu to nije jednostavno, ne kažem da nećemo razmišljati o izmjenama zakona ako kriza potraje, odgovorio je Katarini Peović (RF) koja kaže da prilike s covidom podsjećaju na ratne, kad je zdravstvenom osoblju staž bio priznat u dvostrukom trajanju.

Beroš je izvijestio i da je Nacionalna strategija mentalnog zdravlja u završnoj fazi te da je potpisao odluku da varaždinska Opća bolnica bude proglašena covid-bolnicom.