Zdravstvena košarica

Ministar Nakić obnavlja staru ideju: Sve izvan osnovnih zdravstvenih pregleda će se – plaćati

Ljerka Bratonja Martinović

Što će biti u osnovnoj košarici, a što u nadstandardu, ministar nije pojasnio  / Foto D. JELINEK

Što će biti u osnovnoj košarici, a što u nadstandardu, ministar nije pojasnio / Foto D. JELINEK

Ministar Nakić košaricu osnovnih zdravstvenih usluga uspoređuje s osiguranjem automobila: »Imate osnovno osiguranje koje pokriva osnovne stvari, a s 'kaskom' možete ugovoriti dodatne« 



ZAGREB Košarica osnovnih zdravstvenih usluga, koja definira točno određeni opseg zdravstvenih usluga na koje pacijent ima pravo temeljem police osnovnog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, jedan je od prvih poteza koje najavljuje novi ministar zdravlja Dario Nakić. Kad se definira košarica, u koju na primjer mogu ući pregledi kod liječnika opće medicine, specijalistički pregledi, dijagnostika, lijekovi, ugovarat će se usluge iznad osnovnog standarda i one će se posebno plaćati, bilo »u kešu«, bilo putem dodatnog osiguranja. Ministar tvrdi da će time pacijentima osigurati kompletnu i pravodobnu zdravstvenu zaštitu u svim krajevima Hrvatske, a sustavu dati dodatni izvor prihoda. Ovu su mjeru najavljivali mnogi Nakićevi prethodnici na Ksaveru, ali se u nepopularan potez nije upustio nijedan. Pacijent u hrvatskom zdravstvu danas ima pravo na sve usluge, a košarica znači da će pacijenti za usluge koje ona ne pokrije morati izdvojiti dodatni novac.


»Paketi usluga« 


– Ne smijemo dozvoliti da niti jedan jedini građanin na cijelom teritoriju Hrvatske ne može dobiti nešto što treba spadati u njegovo pravo na kompletnu zdravstvenu uslugu. Jedan od načina kako to izbjeći i povećati financiranje, jest osigurati i ugovoriti usluge koje su iznad standarda, koje ćete osigurati ili kroz dodatna osiguranja ili kroz mogućnost dodatnog plaćanja, da bi te novce utrošili u liječenje ljudi – argumentirao je svoj plan ministar Nakić za Novu TV.



Nizozemska ima knjigu osiguranja 


– Ne znam je li novi ministar svjestan koliki je to posao, ali moguće je da će on započeti definiranje košarice, a da će je donijeti tek vlada u idućem mandatu. Nizozemska, na primjer, ima čitavu knjigu svog osiguranja koja definira što je osnovno zdravstveno osiguranje, a što se i kako može dodatno ugovoriti. Pitanje je hoće li to ministar kompletirati u ovom mandatu, a pitanje je i hoće li dobiti konsenzus – upozorava Maja Vehovec s Ekonomskog instituta. 





Što će biti u osnovnoj košarici, a što u nadstandardu nije pojasnio, pa se može zaključiti da će osnovno osiguranje pokrivati »kompletnu zdravstvenu uslugu«, ma što to značilo, a o tome hoće li u nadstandard ući kvalitetniji ugradbeni materijal, bolnički apartman ili možda i operacija preko reda, odlučivat će privatna osiguravajuća društva kroz svoje »pakete usluga«.


– Ne kažem da je to sasvim slično, ali kod osiguranja automobila imate osnovno osiguranje koje pokriva osnovne stvari, a s »kaskom« možete ugovoriti dodatne – usporedio je ministar. HZZO će, tvrdi, jamčiti da niti jedan pacijent zbog tog neće biti zakinut za zdravstvenu uslugu, a priče o zdravlju za bogate nemaju, kaže, opravdanja, jer se i danas bogati, ako hoće, mogu liječiti u Švicarskoj. 


Zbog straha od rezanja postojećih prava, protiv utvrđivanja košarice osnovnih usluga odavno su se izjasnili u Udruzi hrvatskih pacijenata, čiji predsjednik Marijo Drlje to smatra nedopustivim. 


– Ministar nije rekao misli li ukinuti dopunsko osiguranje, ili uz njega uvesti i dodatno. Ako je tako, bit će to protiv hrvatskog puka, a tri milijuna ljudi ostat će bez najkvalitetnije zdravstvene zaštite u trenutku potrebe. Ovakve najave bez detaljnog plana kod oboljelih stvaraju nesigurnost, a kod zdravih ubijaju svaku nadu da će kad obole dobiti zdravstvenu uslugu na načelima solidarnog javnog zdravstva – poručuje Drlje, koji je u prvom nastupu novog ministra doživio »više kao ministra financija, nego ministra zdravlja«. 


Sindikat se protivi 


Protiv formiranja košarice izjašnjava se i Samostalni sindikat zdravstva, čija počasna predsjednica Spomenka Avberšek u tome vidi prikriveni kraj javnog zdravstva. »Teško da je ministar pod nadstandardom mislio samo na bolničku sobu s balkonom i TV-om. Koliko netko uplati preko polica, toliko će imati zdravstvenih usluga. Ne piše nam se dobro«, ocjenjuje Avberšek. 


Obiteljski liječnici, međutim, već su tražili da se ograniči broj posjeta ordinacijama, da bi se riješili pacijenata koji ih nepotrebno opsjedaju. 


– Za to smo da se konačno uvede reda u zdravstveni sustav, da svaki pacijent dobije potrebnu zdravstvenu zaštitu, a protiv zlouporaba onih koji misle da imaju pravo posjetiti liječnika kad god zažele i bez medicinskog razloga – kaže Ines Balint, predsjednica KoHOM-a. Prava pacijenata, smatra, treba normirati, a stručnim smjernicama definirati koje su pretrage potrebne ili nepotrebne za neko zdravstveno stanje. »Tako se pacijentima neće smanjiti skrb, a poštedit će ih se nepotrebnih pretraga i lijekova«, zaključuje Balint. 


Za donošenje košarice, kakva postoji u većini europskih država, zalaže se i Maja Vehovec s Ekonomskog instituta. Kaže, međutim, da to ne smije biti administrativna odluka, te da se mora postići konsenzus svih interesnih skupina. 


– Kod nas osnovno zdravstveno osiguranje pokriva sve, ali pitanje je dobijete li zaista ono na što imate pravo ako pregled čekate šest ili osam mjeseci – kaže Vehovec. Košarica usluga poželjna je, smatra, radi unošenja reda u sustav, ali će takva reforma, upozorava, biti puno teža i kompleksnija od mirovinske.