Na ruke bi radnik, pod pretpostavkom da plaća najviši prirez, u tom slučaju primio 2.426,62 kune, što je dvjestotinjak kuna više nego sada
ZAGREB Iznos minimalne plaće na razini države ubuduće bi se trebao znati uoči donošenja proračuna za iduću godinu i mijenjao bi se svake godine. Vlada, sindikati i poslodavci već neko vrijeme razgovaraju o novom modelu izračuna minimalne plaće u kojem vjerojatno ne bi bilo nikakvih iznimki. Drugim riječima, ne bi bilo sniženog minimalca za radno-intezivne grane poput tekstila ili drvne industrije. Njih bi se nastojalo zaštiti na neki drugi način, o čemu u vladi tek trebaju razgovarati. Jedna od mogućih ideja je da se poslodavce u tim djelatnostima porezno rastereti oslobađanjem dijela poreza na dohodak. Odnosno, i u slučajevima da se dozvoli dogovor o nižem minimalcu na razini sektora, država bi intervenirala da zaštiti minimalna radnička primanja.
Više nego sada
No, o tome bi se još trebalo razgovarati koncem kolovoza, nakon godišnjih odmora, s obzirom da je plan da se iznos minimalne plaće za narednu godinu utvrdi najkasnije do konca listopada. Sadašnji izračuni, prema formuli o kojoj se razgovara, pokazuju kako bi iznos minimalne plaće u idućoj godini trebao biti na razini 3.080 kuna što je 266 kuna više od trenutnog iznosa bruto minimalca. Na ruke bi radnik, pod pretpostavkom da plaća najviši prirez, u tom slučaju primio 2.426,62 kune, što je dvjestotinjak kuna više nego sada.
Kako se neslužbeno može čuti, u Vladi razmišljaju o dodatnom snaženju Državnog inspektorata, posebno inspektora zaduženih za rad. Namjera je dodatno ojačati njihove ovlasti na terenu. Jedno od razmišljanja, vezano je i uz zaštitu radnika koji primaju minimalnu plaću i to na način da, u slučaju neisplate plaće, rješenje inspektora bude ovršna isprava te da Inspektorat po služenoj dužnosti pokreće spor protiv poslodavca. Naravno, u trenutku kada nalaz, odnosno rješenje Inspektorata postane pravomoćno. Poslodavac je, prema zakonodavstvu, dužan radniku uručiti obračun plaće i onda kada je ne isplati. Taj se dokument smatra ovršnom ispravom. No, radnici se nerijetko boje pokrenuti postupak protiv poslodavca, pa bi to ubuduće umjesto njih mogli raditi inspektori rada.
Iznos minimalne više se neće vezati uz bruto domaći proizvod, iako od tog parametra poslodavci ne odustaju. Međutim, vlada se priklonila sindikatima u ocjeni da BDP ne treba imati utjecaj na iznos minimalnih primanja radnika. Naime, riječ je o plaći koja je više socijalna kategorija i trebala bi radniku omogućiti da pokrije najnužnije potrebe. Premda je to gotovo nemoguća misija.
Formula MOR-a
Hrvatska će, po svemu sudeći, usvojiti metodologiju Međunarodne organizacije rada (MOR) za izračun minimalne plaće pri čemu se u obzir uzima pragu rizika od siromaštva i ekvivalent odraslih osoba u obitelji koji se dijele s faktorom zaposlenosti. Prag rizika siromaštva, pritom, trebao bi se trebao odnositi na samca. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, on za samca za 2010. godinu, iznosi 2,1 tisuću kuna mjesečno. S obzirom na formulu MOR-a minimalac bi iznosio 3.080 kuna što je na razini udjela od 40 posto u prosječnoj plaće u zemlji.
No, još uvijek dogovor nije finaliziran kada je riječ o udjelu minimalca u prosječnoj plaći. Sindikati traže da se promatra prosječna plaća na razini zemlje, dok je vladina strana sklonija promatrati je u odnosu na prosjek gospodarstva, jer se u gospodarstvu minimalac najčešće i isplaćuje.
