Financijska pismenost iznimno je važna jer svatko od nas, na jedan ili drugi način, dolazi u kontakt s financijskim odlukama u životu. Što je veće razumijevanje financijskih pojmova, to je lakše donositi bolje odluke o zaduživanju i ulaganju što je korisno ne samo za pojedinca i kućanstvo, nego i za cjelokupno gospodarstvo jer smanjuje vjerojatnost financijskih nestabilnosti, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u uvodnom govoru na 3. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti pod nazivom »Financijski IQ: Pametne financije kao odgovor na suvremene probleme« održanoj u ožujku u Zagrebu.

Financijska pismenost bila je tema još jedne Špice s Macanom u kojoj su sudjelovali profesor matematike Toni Milun i financijski stručnjak Marko Bogdan, a odmah na početku podcasta voditelj Krešimir Macan naveo je istraživanje Eurobarometra po kojemu su četiri od pet ispitanika u Europskoj uniji financijski nepismena, odnosno imaju nisku razinu financijske pismenosti pa nije ni čudo, nastavio je Macan, što su bogati još bogatiji, a siromašni još siromašniji.

Toni Milun, koji već godinama financijski opismenjuje Hrvate, kaže da su ljudi zainteresirani za ulaganja te da žele znati bolje upravljati svojim financijama. Podsjetio je da su Slovenci, primjerice, 2019. bili drugi na svijetu po financijskom znanju, što je jedna trećina pismenosti, odmah iza Hong Konga, dok su najbolji na svijetu bili po ponašanju i stavovima prema novcu i ulaganju, i po tom pitanju jako se razlikuju od Hrvata.

– Kada su uvodili euro, Slovenci su imali bijele i crvene liste trgovaca i ako je neki trgovac podigao cijene, Slovenci su to smatrali nepoštenim i ne bi kod njega kupovali. Mi ne mijenjamo navike, pišemo na Facebooku da to nije u redu, ali navike ne mijenjamo, iako su se ljudi malo pokrenuli, naveo je Milun.

Bogdan je tako naveo da Slovenci ulažu četiri puta više nego Hrvati u stvari koje su izvan bankarskog sustava, poput fondova ili dionica, te da su najbolji u raspodjeli ulaganja, dok su Hrvati po tom pitanju najgori jer tradicionalno ulažu u nekretnine i štednju koje ne donose dodanu vrijednost nakon određenog vremena, za razliku od Slovenaca koji dvije trećine imovine investiraju u dionice.

Cijeli tekst pročitajte na portalu Pogled.hr