Hrvatska će morati kandidirati projekte za novac koji će nam biti na raspolaganju, a projekt Pelješkog mosta je gotov, s tim da ga treba redimenzionirati i učiniti jeftinijim, rekao nam je sugovornik iz Vlade
ZAGREB Hrvatska danas nema vlastitog novca za gradnju Pelješkog novca, pitanje je kad će uopće moći sama financirati takav način prometnog povezivanja krajnjeg juga zemlje, ali Vlada Zorana Milanovića još jednom će sredstva za taj skupi infrastrukturni projekt pokušati namaknuti iz europskih fondova. To nam je potvrdio visoki izvor iz Banskih dvora koji smatra da bi aktualnoj Vladi mogla uspjeti ono što nije prethodna koja je dobila odbijenicu iz Bruxellesa.
– Zadnjih mjeseci HDZ nas optužuje da ne želimo gradnju Pelješkog mosta što jednostavno nije istina. Radi se samo o tome da smo svjesni da si Hrvatska u sadašnjoj gospodarskoj to ne može priuštiti. Međutim, mi smo u našim redovitim kontaktima s dužnosnicima Europske komisije počeli lobirati za to da nam novac za Pelješki most odobre europski fondovi. Hrvatska će morati kandidirati projekte za novac koji će nam biti na raspolaganju, a projekt Pelješkog mosta već je gotov, s tim ga ga ipak treba redimenzionirati i učiniti jeftinijim, rekao nam je naš sugovornik.
Jamstva nema
Svoj optimizam u pogledu ishoda temelji na procjeni da je moguće uvjeriti Bruxelles da pomognu Hrvatskoj kako bi prometno spojila dio svojeg teritorija razdvojenog Neumom.
Bivša premijerka Jadranka Kosor prisjeća se kako je njezina Vlada pokušala Pelješki most izgraditi europskim novcem.
– Kad smo donijeli odluku o obustavljanju gradnje Pelješkog mosta, odmah smo počeli tražiti izvore za nastavak financiranja. No, moji ministri koji su na tome radili uvijek su mi govorili da EU nije zainteresira za taj projekt, iako bi tim mostom Hrvatska kao nova članica bolje osiguravala vanjsku granicu EU-a i provodila šengenski režim. Ali, to ne znači da Milanovićeva vlada ne treba ponovno pokušati. Dapače. Možda su se okolnosti promijenile i sada možemo dobiti novac za most. Bilo bi to sjajno, ističe Jadranka Kosor.
– Nemamo zasad nikakva jamstva EK, ali mislimo da možemo kvalitetno argumentirati da je za Hrvatsku jako važno imati prometni kontinuitet s jugom države. Kad bismo iz euro fondova dobili 85 posto novca potrebnog za gradnju mosta, ostatak bismo mogli samo osigurati. Kao problem bi se mogla nametnuti činjenica da bi u tom slučaju skoro sav novac iz tih fondova išao u samo jedan kraj Hrvatske, no pretpostavljam da bi se naši građani u, primjerice, Slavoniji složili da kako je ovdje riječ nacionalnom interesu, zaključuje izvor iz Vlade koji ne zanemaruje niti učinak koji bi zeleno svjetlo Bruxellesa za Pelješki most imalo na političke odnose u Hrvatskoj. Bio bi to, naime, ozbiljan udarac za HDZ čiji je jedan od temelja kritike Vlade upravo odustajanje od Pelješkog mosta, što je Tomislav Karamarko nazvao nedomoljubnim činom.
Ako se Vlada doista odluči formalno prijaviti Pelješki most kao projekt za EU fondove pred njom će biti težak posao jer je odbijenica iz Unije bila više nego jasna, osim iz Komisije stigla je i iz Europske investicijske banke (EIB).
Bolji dogovor
Potpredsjednik EIB-a Matthias Kollatz Ahnen objasnio je u travnju prošle godine da ta banka ne želi dati zajam za Pelješki most, s kamatama povoljnijim od komercijalnih, jer oni prije svega financiraju transgranične prometne projekte te da je za EU bolje rješenje dogovor vlada Hrvatske i BiH o jeftinijem rješenju. Projekti poput Pelješkog mosta, tvrdio je Kollatz Ahen, nisu logični sa stanovišta EU zato što će »i Hrvatska i BiH biti njezine članice«.
Alternativa mostu je koridor kroz BiH, a Povjerenstvo u kojem bi svoje predstavnike imali BiH, Hrvatska i Komisija, trebat će pronaći prihvatljivo rješenje za sve tri strane. U izgradnji koridora svakako bi se mogao povući novac iz europskih fondova.
