ZAGREB – Na jučerašnjoj Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske doneseno je mišljenje o kandidatima za njegovog budućeg predsjednika, a daleko najviše glasova dobio je sudac Marin Mrčela, čak 29. kandidat predsjednika Republike Zorana Milanovića, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić dobio je samo četiri glasa, dok ostalo troje koji su se javili na javni poziv – zagrebački odvjetnik Šime Savić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić te Barbara Gundić – nije dobilo ni jedan.

Glasovanju je pristupio 31 sudac i sutkinja, a dvoje od njih nije podržalo ni jednog kandidata. Prilikom glasovanja na listiću na kojem je bilo pet kandidata, bilo je dozvoljeno zaokružiti više imena, a ne samo jedno od njih. Mišljenje Opće sjednice s obrazloženjem bit će objavljeno u ponedjeljak kada će biti poslano i u Ured predsjednika Republike.

Mehanizam izbora

Ovo je prvi put da Vrhovni sud donosi šire obrazloženje svoje odluke vezano za kandidate za njegovog predsjednika, i to zbog toga jer su suci željeli obrazložiti ne samo kako su glasali, već i zbog čega su donijeli određenu odluku. Ovakva odluka Opće sjednice Vrhovnog suda ni na koji način ne obvezuje predsjednika Republike Zorana Milanovića, odnosno on može Saboru službeno predložiti bilo kojeg od pet kandidata koji su se javili na javni poziv.

Zoran Milanović nije jučer komentirao ovu odluku Opće sjednice, a iz njegovog se Ureda moglo čuti da predsjednik Republike ostaje na svojim dosadašnjim stajalištima. Iz toga proizlazi da će Milanović, bez obzira na to što je Dobronić jučer dobio samo četiri glasa, ipak Saboru poslati prijedlog da on postane novi predsjednik Vrhovnog suda. On je u svojoj zadnjoj izjavi prije dva dana izjavio da Dobronić ima svoju biografiju koja sve govori, te da se ne razmeće po medijima »što je dobro jer se ne natječe za izborno političko mjesto«. Dodao je da u mehanizmu izbora zaista ima politike, ali da je to zbog toga da Vrhovni sud i njegovi suci ne bi sami vodili cijeli proces.

Nakon što Milanović pošalje svoj prijedlog u Sabor, o njemu će raspravljati saborski Odbor za pravosuđe. Kao ni odluka Opće sjednice Vrhovnog suda, niti ona ovog Odbora neće ni na koji način biti obvezujuća za Sabor. Međutim, iz nje će se moći odmah iščitati ima li Dobronić ikakve šanse za to da postane predsjednik Vrhovnog suda. Naime, u tom Odboru većinu imaju oni koji je imaju i u Saboru – HDZ i njegovi koalicijski partneri. Po tome će se odmah vidjeti kakvo je njihovo stajalište. Po svemu sudeći, konačna odluka još uvijek nije donesena.

– Pričekat ćemo i obrazloženje koje je najavljeno od strane Vrhovnog suda i njegove Opće sjednice, a isto tako vladajuća većina će pričekati i raspravu i intervju s kandidatima koji su se prijavili na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda koji će provesti nadležni saborski Odbor za pavosuđe. Nakon toga, kako je jedino i moguće, kada budemo raspolagali svim relevantnim informacijama, stajalištem Opće sjednice Vrhovnog suda i kada budemo upoznati sa stavom, intervjuom i raspravom na Odboru za pravosuđe i kada dobijemo službeni prijedlog predsjednika Republike, tada će vladajuća većina donijeti svoj sud i svoj stav o izboru predsjednika Vrhovnog suda, rekao je jučer nakon prve postljetne sjednice vladajuće koalicije potpredsjednik HDZ-a i predsjednik zastupničkog kluba ove stranke u Saboru Branko Bačić. Odbor za pravosuđe o kandidatima za čelnika Vrhovnog suda mogao bi raspravljati već sljedećeg tjedna.

Ne više od dva puta

Hrvatski Sabor je krajem lipnja ove godine s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević. Đurđević, te još troje kandidata za čelnu osobu najvišeg suda, početkom lipnja većinom glasova nije podržao ni saborski Odbor za pravosuđe nakon što su kandidati iz drugog javnog poziva pred odborom predstavili svoje programe i odgovarali na pitanja, kao niti Opća sjednica Vrhovnog suda.

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20. srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud je tada poručio da nema ustavne krize, te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće DSV objavom javnog poziva, nakon čega dostavlja zaprimljene prijave kandidata Uredu predsjednika Republike koji o kandidatima mora tražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora. Predsjednik najvišeg suda bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku mandata može ponovo biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.