Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je na zajedničkoj konferenciji za medije s bugarskim kolegom u Sofiji kako Bugarska nije primljena u šengen jer je konkurencija, pri čemu se argumentacija o europskim vrijednostima koristi kako bi se kamuflirali konkretni financijski interesi.

Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo hrvatskom ulasku u šengen početkom prosinca prošle godine, ali je na istom sastanku Austrija blokirala bugarsko i rumunjsko pristupanje šengenu, a Nizozemska samo bugarsko.

Beč je to argumentirao nekontroliranim priljevom ilegalnih imigranata kroz te zemlje, a Amsterdam korupcijom i stanjem ljudskih prava u Bugarskoj.

Milanović je kazao kako o toj temi treba „govoriti otvoreno kao i o nizu drugih stvari o kojima se u EU govori zatvoreno, prikriveno, katkad i cinično“.

„Konkretni partikularni interesi se pokušavaju prodati pod velom nekih vrijednosti i principa, duboke filozofije, a u biti se radi o cjenkanju i ničem više“, istaknuo je Milanović, dodavši kako kriteriji nisu transparentni već „čisto politički“.

Smatra kako Austrija „ima neke probleme“ te da se s njima „može razgovarati“, ali i da „postoje države koje tu naprosto vide konkurenciju“, pri čemu nije izrijekom imenovao Nizozemsku.

„Onoga trena kada Bugarska i Rumunjska uđu u šengen, veza morskim putem prema Srednjoj Europi će preko Soluna biti puno bliža“, istaknuo je.

„To je novac. To je financijski interes. Priče o vladavini prava su lijepe priče“, dodao je.

Nizozemska luka Rotterdam najprometnija je u Europskoj uniji.

Bugarski predsjednik Rumen Radev zahvalio se Milanoviću na podršci i „jasnom stavu“ po pitanju članstva Bugarske u šengenu.

Također je kazao da Bugarska nije u šengenu zbog unutarnjopolitičkih razloga koji su zamotani u „priču o vladavini prava“.

„Vrlo sličan stav“ o ratu u Ukrajini

Hrvatski i bugarski predsjednik dotakli su se i rata u Ukrajini.

Radev je poručio kako je prvoga dana ruske invazije na Ukrajinu osudio agresiju kojom se „gazi međunarodno pravo“ te da podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

No, istaknuo je kako je potrebno „što prije“ pronaći diplomatsko rješenje sukoba.

Pritom je naglasio da države članice Europske unije imaju različitu povijest, a Bugarska ne može zaboraviti da su za oslobođenje Bugarske ginuli vojnici Ruskog Carstva, među kojima su i Rusi i Ukrajinci, te da su mu ti narodi „podjednako bliski“.

„Zabrinjava nas širenje konflikta“, kazao je, dodavši kako rat utječe na ekonomiju Bugarske.

Radev, kao i Bugarska socijalistička partija koja ga je podržala na izborima, protive se slanju oružja Ukrajini.

Milanović je kazao kako je njegov stav „vrlo sličan stavu gospodina Radeva“.

Poručio je kako je on Rusiju okrivio za rat više puta.

„Sad je više dosta. Kada god netko izrazi minimum skepse prema dogmi i kad nije za rat do konačnog istrebljenja, optuži ga se da je ruski čovjek ili se to insinuira“, kazao je.

Dodao je kako „jedinstvo Europske unije“ u vanjskopolitičkim pitanjima „nije dogma“ i nešto što se samo po sebi razumijeva.

„Ne postoje ljudi s demokratskim mandatom koji imaju pravo govoriti u ime EU-a osim oko nekih osnovnih teza“, dodao je, ponovivši kako je Europska unija zajednica nacija.

„Moj posao nije čuvanje i gradnja jedinstva Europske unije. To je za one koji za karijeru imaju daljnje planove“, dodao je.

Odnosi bez otvorenih pitanja

Predsjednici su se složili kako su odnosi između dvije zemlje prijateljski i bez otvorenih pitanja.

Radev je pohvalio napore Milanovića za modernizacijom Hrvatske vojske, naglasivši kako je potrebno proširiti obrambenu, energetsku, gospodarsku i kulturnu suradnju između dvije zemlje.

Posebno je naglasio kako je potrebno unaprijediti zračnu povezanost između dvije zemlje.

Smatra i da je europska integracija zemalja zapadnog Balkana ključna za stabilnost i prosperitet okružja.

Milanović je ponovio kako su Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i BiH već trebale biti u Europskoj uniji.

Prepreku europskom putu Sjeverne Makedonije predstavlja i spor sa Sofijom. Sofija, između ostalog, traži da bugarska nacionalna manjina uđe u ustav, a Radev je istaknuo kako je to potrebno da bi se ispunili kopenhaški kriteriji u području ljudskih prava.

Milanović je kazao kako mu se taj zahtjev čini “opravdanim”.

Pedesetdevetogodišnji bivši general predsjednik je Bugarske od 2017.

Trenutno obnaša drugi mandat, a oba je puta na izborima pobijedio kao neovisni kandidat uz podršku Bugarske socijalističke stranke, trenutno najveće oporbene stranke.

Bugarska, kao i Hrvatska, ima parlamentarni sustav.

Nakon susreta s Radevom, Milanović je bio na radnom ručku s tehničkim premijerom Bugarske Galabom Donevom.

Milanovića će kasnije u četvrtak primiti predsjednik bugarske Nacionalne skupštine (Narodno sobranje) Rosen Željazkov, čime završava njegov jednodnevni službeni posjet Bugarskoj.