ZAGREB – Predsjednik Zoran Milanović neće nikome reći da se prijavi na treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, što će ga sutra raspisati Državno sudbeno vijeće.

Kada završi javni poziv, Milanović će nekoga od prijavljenih, vjerojatno u dogovoru s premijerom Andrejom Plenkovićem, predložiti Saboru ili, pak, konstatirati da nitko od njih ne zadovljava njegove kriterije. O tome kako će pristupiti novom javnom pozivu, predsjednik Republike je jučer govorio novinarima u Virovitici. Milanović, znači, ostaje dosljedan svom stavu da nikome neće sugerirati da se javi na poziv, kako bi potom mogao biti njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda.

Ponovio je da ne pristaje na namještanje javnog poziva za bilo koga, ali je i upozorio da je on na ovaj način ograničen u odabiru osobe koju bi predložio Saboru. Ako se predsjednik Republike neće ni s kim unaprijed dogovoriti, osuđen je na čekanje da se na neki poziv javi istaknuti pravnik koji se uklapa u njegovu ideju o predsjedniku Vrhovnog suda. Od prijavljenih na prvi javni poziv, Milanović nije nikoga prihvatio. Kako je zatim odlučio da će njegova kandidatkinja biti Zlata Đurđević, ona se javila na drugi poziv, pa su svi ostali koji su u njemu sudjelovali bili tek puki statisti.

Rok opet 30 dana

Sada ćemo opet imati situaciju kao s prvim pozivom, a i ishod bi mogao biti identičan, Milanović bi iznova mogao odbiti sve koji će se prijaviti. HDZ tvrdi da oni nemaju svog kandidata, što implicira da ni oni neće nikome signalizirati da se javi na treći poziv. Hoće li uopće ijedan ozbiljan pravnik biti spreman javiti se na taj poziv, a da ne zna uživa li naklonost makar jednog od dvojice najviših državnih dužnosnika, predsjednika Republike ili premijera? Znat će se to krajem srpnja. Premda se dio članova DSV-a već prije raspisivanja drugog poziva zalagao da on traje 15 dana, rok za treći također će biti 30 dana. Dakle, u Saboru će se ova tema eventualno naći najranije u prvoj polovici kolovoza, u vrijeme ljetne stanke.

– Sabor neće biti usko grlo. Čim DSV, Vrhovni sud, Odbor za pravosuđe i predsjednik Republike naprave svoj posao, Sabor će zasjedati, a to može biti i izvanredno, rekao nam je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Ustav ovlašćuje i predsjednika Republike da može sazvati izvanrednu saborsku sjednicu u razdoblju između 15. srpnja i 15. rujna. Ako Milanoviću neće odgovarati nitko od prijavljenih, Sabor se neće sastajati preko ljeta, DSV će jednostavno raspisati četvrti javni poziv.

– Taj javni poziv je jedna protuustavna kategorija, vrlo štetna i neinteligentna jer se sada pokazuje da se oni moraju ponavljati. Meni to onemogućava da se o kandidatu, odnosno o osobi, prethodno dogovorim i razgovaram s glavnim dionicima, to su predsjednik najveće stranke i neki drugi ljudi u Saboru. Sve što mi preostaje je da s javnog poziva odaberem neku osobu. U protivnom bi cijeli javni poziv bio ruglo, izjavio je jučer predsjednik Republike.

Sve po proceduri

Premijer Plenković optimističan je da će predsjednik Vrhovnog suda biti uskoro izabran.

– Siguran sam da će se ljudi javiti na treći poziv, kad sve bude po proceduri. Imamo mi puno pametnih pravnika, bilo da su suci ili u nekoj drugoj profesiji, koji mogu obavljati tu dužnost, ocijenio je Plenković.

Ali, poručio je Milanoviću da će na kraju ipak on biti taj koji će odlučiti tko će biti predsjednik Vrhovnog suda.

– Bez parlamentarne većine neće se nikoga izabrati, to je vrlo važno, Predsjednik samo predlaže, a predsjednika Vrhovnog suda, da se razumijemo, bira naša većina u Saboru, zaključio je predsjednik Vlade.

Dužnost predsjednika Vrhovnog suda možda je i suvišna

Iz Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva neizravno su poručili da predsjednika Vrhovnog suda nije niti potrebno izabrati. Marin Mrčela, koji je zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, rekao je da on tu instituciju može nesmetano voditi nakon što 15. srpnja istekne mandat Đuri Sessi. Predsjednik Vrhovnog suda je po dužnosti predsjednik DIP-a, iz kojeg su jučer priopćili da oni mogu i bez njega. Glavni u tom tijelu može biti i jedan od četiri potpredsjednika, može ga odrediti i Sessa, ali u DIP-u će to ovaj put sami između sebe učiniti. »S obzirom da zbog prestanka mandata predsjednik Povjerenstva neće moći odrediti potpredsjednika Povjerenstva koji ga mijenja, svi potpredsjednici i članovi Povjerenstva će 20. srpnja 2021., sukladno odredbama Poslovnika, odrediti potpredsjednika koji će obavljati dužnost predsjednika, sve do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda, a samim tim i novog predsjednika Državnog izbornog povjerenstva«, navodi se u priopćenju. Čini se, dakle, da je dužnost predsjednika Vrhovnog suda zapravo suvišna i da sustav može sasvim normalno funkcionirati i kad je nitko ne obnaša.

Za Đurđević glasovala samo 24 zastupnika SDP-a

Jedan od temelja parlamentarne demokracije je da birači znaju kako u parlamentu glasuju njihovi zastupnici. To, međutim, kad je riječ o Saboru, već dulje od godinu dana nije moguće. Glasovanje se, naime, ne organizira samo u Velikoj vijećnici, nego, zbog epidemioloških mjera, u još nekoliko dvorana. U Velikoj vijećnici se zastupnici izjašnjavaju elektroničkim putem, a na drugim mjestima dizanjem ruke i objavljuje se samo ukupan rezultat. Podataka kako je svaki zastupnik glasovao nema na saborskoj službenoj stranici, kao što je to bio slučaj prije izbijanja epidemije. Stoga su novinari prisiljeni istraživati i, primjerice, koliko je u petak bilo glasova SDP-ovih zastupnika u onih 37 za Zlatu Đurđević. SDP danas ima 32 zastupnika, a čak ih jedna četvrtina nije došla u Sabor kako bi glasovali za kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda koju je predložio predsjednik Zoran Milanović. Zlata Đurđević dobila je podršku samo 24 SDP-ovca.

– Neki od zastupnika koji nisu došli imali su zdravstvenih problema, a ostali su se ispričali drugim obvezama. Ne mislim da je bilo čiji izostanak s glasovanja bio njegova politička poruka, rekao nam je jučer predsjednik SDP-a Peđa Grbin.