Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u Promini kako je pozivnicu za sudjelovanje na otvorenju Pelješkog mosta dobio od ministra prometa Olega Butkovića i HAC-a te je ustvrdio da je most bio najbolje rješenje za Dubrovačko-neretvansku županiju koja je prekinuta teritorijem BiH, prenosi N1.

Na konstataciju novinara da se prije desetak godina pitao je li ta investicija isplativa, predsjednik je rekao kako to 2012. nije govorio jer je tada počeo raditi na realizaciji mosta, ali prije toga jest kada mu je kao premijeru na stolu ostao ugovor o izgradnji.

“Vi ne biste radili besplatno, pa nisu htjeli ni oni”

“Vi ne biste radili besplatno, pa tako nisu htjeli ni izvođači, a mene je nakon izborne pobjede dočekao ugovor koji sam mogao krenuti ispunjavati bez novca, a situacija je bila katastrofalna ekonomski, ili raskidati taj ugovor uz dogovor s izvođačima koji su bili s jedne strane protiv, ali su bili svjesni da je to potpuno nerealno i da je prethodna vlast ostavila mačka u vreći”, rekao je te objasnio kronologiju događaja.

Između ostalog, rekao je kako su prvo počeli istraživati koja je varijanta – tunel, trajekti, neumska obilaznica, most – najpametnija jer je to tražila EU, zatim su išli u izradu projekta, sve je bilo zrelo za evaluaciju u ljeto 2015. kada je on još bio premijer, a iz Bruxellesa je došlo pozitivno mišljenje te je kasnije posao dobila kineska firma.

Podsjetio je i kako je ta priča o Pelješkom mostu krenula od pokojnog Ivana Šprlje, SDP-ovog župana Dubrovačko-neretvanske županije, u kampanji 1997. godine.

O glasinama da će Banožić umiroviti Hranja

Govoreći “o glasinama koje ministar obrane Mario Banožić pušta da će umiroviti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja” rekao je:

“Hranj je imenovan na četiri godine dogovorom mene i Plenkovića i čak odlukom Krstičevića koju je dao naknadno što to dodatno osnažuje. Ali to nije dovoljno da na pitanje medija on ne da nikakav odgovor”.

Upitao je i je li Banožić bio u DORH-u zbog pogodovanja u Državnim nekretninama koji to radi, rekao je, s pozicije vlasti.

“A propituju moju suprugu oko 4 ili 5”

“Ne, nego se propitkuje kad je moja supruga išla u školu radi razlike u četvorki i petici. Četvorka i petica nije kao kad prodaš ispit, ogromna je razlika.

Kad prodaš ispit, prodao si prolaz, a ovo je godišnji rad. Ili kad kupiš doktorat u Osijeku kao mnogi, uključujući ovog o kojem pričamo, a za to nitko ne odgovara”, rekao je Milanović.

Na pitanje o izostanku dogovora oko dodjele počasnih činova, upitao je zašto bi bilo dogovora i podsjetio da je ministra čekao godinu dana da mu predloži kriterije, pa da ih on kao predsjednik donese.

“Godinu dana čekam, ma ni isprike, ni neću, ništa. Gotovo je, ljudi koje sam u prvoj fazi nagradio su ljudi koji već imaju godina pa da za života dobiju to priznanje. Ubuduće ćemo raditi bez ministra, on smišlja druge spačke”, ocijenio je Milanović, prenosi N1.

Milanović je u petak posjetio Spomen sobu u prigodi obilježavanja Dana sjećanja na vojne i civilne žrtve Domovinskog rata iz prominskog kraja, a sudjelovao je i na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina povodom 139. obljetnice osnutka Općine, nakon čega je dao izjavu za medije.

O neprijateljstvu s Rusijom

U neprijateljstvu smo s Rusijom, ali ne tako aktivno kao druge države, rekao je u petak predsjednik Zoran Milanović na objavu ruske vlade da je uvrstila Hrvatsku na popis neprijateljskih zemalja.

“Nije ratno stanje, ali to traje već mjesecima. Mi jesmo u neprijateljstvu s Rusijom. U tome sudjelujemo ne tako aktivno kao druge države koje su de facto u ratu, da se ne bismo lagali.

Ovo je vrlo opasna situacija koja prijeti da se razvije u nešto nesagledivo, nadam se da neće. Sad se mogu nadati, ne mogu ništa više”, komentirao je Milanović najnoviji potez Rusije prema Hrvatskoj.

Ruska vlada dodala je Hrvatsku na svoj popis neprijateljskih zemalja, protiv kojih se poduzimaju protumjere, zajedno sa Slovenijom, Grčkom, Danskom i Slovačkom, javila je ranije u petak agencija RIA Novosti.

Hrvatska i Slovenija više ne mogu zapošljavati lokalno osoblje u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a Grčkoj je postavljeno ograničenje od 34 osobe, Danskoj 20, a Slovačkoj 16 osoba.

“Popis koji je odobrila vlada nije konačan i, s obzirom na nastavak neprijateljskih akcija stranih država usmjerenih protiv ruskih misija u inozemstvu, mogao bi se proširiti”, navodi se u priopćenju ruske vlade.