foto: Ognjen Alujević, Darko Jelinek
Kolakušić je najavio da ide u utrku, Škoro 100 posto ide na izbore, a Milanović će kandidaturu objaviti idućeg tjedna, kad će ova tema biti na Predsjedništvu SDP-a. Odluka Grabar-Kitarović još se ne zna
ZAGREB – Mislav Kolakušić već je najavio sudjelovanje u izborima za predsjednika Republike, a vrlo brzo to će učiniti i Zoran Milanović i Miroslav Škoro. Tako će od četvero ljudi koji najbolje kotiraju u anketama o predsjedničkim izborima, enigma ostati još samo Kolinda Grabar-Kitarović, koja ili još razmišlja hoće li se uopće natjecati za drugi mandat, ili iz nekog razloga taktizira s datumom objave kandidature. Neki njezini bliski suradnici tvrde da je ovo drugo u pitanju i da predsjednica ne želi postati službena kandidatkinja prije Dana državnosti, kad priređuje tradicionalni prijem na Pantovčaku.
Škorina strategija
Navodno tako namjerava izbjeći optužbe da tu svečanost zlorabi za potrebe svoje kampanje. Ako je zaista to posrijedi, onda će se na kandidaturu Kolinde Grabar-Kitarović pričekati još neko vrijeme. Ili, pak, ona ove godine, a da bi prevenirala moguće prigovore da državne blagdane koristi za vlastitu promociju, neće 5. kolovoza, za Dan pobjede, ići u Knin, niti će posjetiti bilo koje drugo mjesto na kojem će se slaviti Oluju. A podsjećamo, 8. listopada je Dan nezavisnosti.
Osoba upoznata sa Škorinim planovima, koja nam je prošlog tjedna rekla da će se on »99 posto kandidirati«, jučer nas je informirala da je i taj jedan postotak neizvjesnosti u međuvremenu nestao.
– To je gotovo, Škoro 100 posto ide na izbore za predsjednika Republike. Jako brzo će o tome izvijestiti javnost, mora samo još odrediti formu u kojoj će to napraviti – ističe naš sugovornik.
Škoro, nakon što je 2012. napustio HDZ, nije član političke stranke i stoga mu je puno lakše nego Milanoviću, koji nije otišao iz SDP-a. Dugo se nagađalo da će bivši premijer, s obzirom da predsjedniku Republike Ustav ionako brani članstvo u stranci, izaći iz SDP-a kako bi se u izborima pojavio kao nezavisni kandidat. No, Milanović se u konačnici ipak nije odlučio za takav potez. I stoga je posljednjih tjedana prilično intenzivno komunicirao s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, kako bi dogovorio odnos SDP-a prema njegovoj kandidaturi.
U ovom su se stoljeću, prije Kolinde Grabar-Kitarović, dvojica predsjednika kandidirala za svoj drugi mandat, Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Prvi je 2005. pobijedio, drugi 2010. izgubio izbore, ali Mesiću i Josipoviću zajedničko je bilo što su ih podržale brojne stranke. Uz Mesićevo je ime na glasačkom listiću pisalo SDP, HNS, HSS, IDS, Libra, LS, PGS i SDA Hrvatske. Josipović je bio kandidat SDP-a, HNS-a, IDS-a, HSU, Hrvatskih laburista, Narodne stranke – reformisti, Oraha, Akcije umirovljenika, HDSS-a i Istarske stranke umirovljenika. I uz Kolindu Grabar-Kitarović svrstao se 2010. respektabilan broj stranaka, njih osam. Tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko stavio joj je na raspolaganje cijelu svoju Domoljubnu koaliciju. No, danas oko predsjednice Republike, osim HDZ-a, nema nikoga. Niti jedan koalicijski partner Andreja Plenkovića nije joj dosad obećao potporu. Čak ni Milan Bandić, kojem Kolinda Grabar-Kitarović u bolnicu šalje plišane medvjede. Možda će ona ipak uspjeti privući pojedine stranke, ali to sigurno neće biti nekakvi politički kapitalci.
Ta je stranka i naručila dvije ankete, među članovima i biračima, kako bi se utvrdilo kakvu podršku uživaju Milanović i još neki potencijalni kandidati iz redova SDP-a. Budući da je, prema neslužbenim informacijama, Milanović daleko iza sebe ostavio konkurenciju, sve osim njegovog odabira za predsjedničkog kandidata bila bi za Bernardića velika politička avantura. Bernardić nije nikakav hazarder i sredinom tjedna je usuglasio s Milanovićem da će SDP stati iza njega.
Procedura kandidiranja
U ponedjeljak će ova tema biti na sjednici Predsjedništva SDP-a i ne očekuje se disonantna rasprava.
– Sve će glatko proći, od ponedjeljka je Milanović naš kandidat – rekao nam je član Predsjedništva SDP-a, a njegov optimizam dijele još neki naši sugovornici iz vodstva Milanovićeve stranke.
Formalno prijedlog Predsjedništva mora potvrditi Glavni odbor SDP-a, koji će se sastati 30. lipnja. Milanović ipak neće čekati do tada i odmah će odgovoriti da prihvaća biti kandidat SDP-a za predsjednika Republike. I tu će ta priča završiti. Milanoviću onda, međutim, slijedi finaliziranje razgovora s čelnicima drugih političkih stranaka koje su iskazale interes da ga podrže na izborima. Neke od njih, konkretno HNS, ne želi u ovom društvu ni SDP ni pojedine članice Amsterdamske koalicije, pa će Milanoviću, kojem narodnjaci ne smetaju, trebati dosta diplomatske vještine. Bit će tu sigurno posla i za ljude koji se spominju kao kreatori Milanovićeve kampanje, Ivana Račana i Borisa Maleševića.
Ivo Josipović se pomirio s tim da ovaj put neće biti kandidat za predsjednika Republike. Ali, nije odustao od toga da barem na posredan način sudjeluje u predsjedničkim izborima. Doznajemo da je Josipović predložio unutar SDP-a zakonsko rješenje prema kojem bi birački odbori i za te izbore, kao i za sve ostale, bili sastavljeni od stranačkih, a ne, kao što je sada, od nestranačkih predstavnika. Na taj bi se način povećala SDP-ova mogućnost nadzora nad izbornim procesom, a onda možda i Milanovićeve šanse, pa će stranka pokušati u Saboru progurati Josipovićevu ideju.
