ZAGREB – Putnici koji prelaze hrvatsku granicu ubuduće će biti dužni prijaviti svaku gotovinu u iznosu od deset tisuća eura ili više koju imaju kod sebe i kad u Hrvatsku ulaze iz neke države članice Europske unije i kad iz Hrvatske odlaze u neku državu članicu. Dosad su prijenos gotovine putnici bili dužni prijaviti samo kad su u Hrvatsku ulazili iz države koja nije članica Unije, odnosno kad su odlazili u državu koja nije članica Unije, te kad su preko hrvatske granice napuštali područje Unije ili su u njega ulazili.

Novim prijedlogom izmjena zakona o deviznom poslovanju sada se ta obaveza uvodi i pri prelasku hrvatske granice unutar Unije. I dok se za prelazak granice s državama koje nisu članice Unije navodi da su putnici dužni prijaviti carini prijenos gotovine iznad deset tisuća eura, za prijelaz hrvatskih granica unutar Unije navodi se da su gotovinu dužni prijaviti na zahtjev carinika ili graničnog policajca. Nova pravila znače i nove veće novčane kazne za one koji se ogluše na tu obvezu ili pri ispunjavanju obrazaca daju netočne podatke.

Poštanski paketi

Dosad se takve putnike kažnjavalo kaznom od pet do 50 tisuća kuna, a sada se kazna penje na 20 do sto tisuća kuna. Dakle, oni koji prelaze hrvatsku granicu s, primjerice, Slovenijom, dužni su na zahtjev carinika ili policajaca prijaviti gotovinu iznad deset tisuća eura, a ako to ne učine, prijeti im kazna i do sto tisuća kuna. Uz to, carinici dobivaju mogućnost i zadržati gotovinu, i to čak iznose koji su manji od deset tisuća kuna.

Hrvatska je uvela zakonske izmjene zbog primjene europske uredbe koja bi trebala biti u primjeni 3. lipnja i koja od država članica traži usklađivanje sustava kontrola kretanja gotovine koja prelazi granice Unije, ali ostavlja mogućnost provođenja nacionalnih kontrola kretanja gotovine unutar država članica u skladu s vlastitim nacionalnim pravom. Uz to, veći broj država članica, napominje se u obrazloženju zakona, već primjenjuje nacionalne kontrole, poput Austrije, Belgije, Danske, Italije i Njemačke, pa će praksa po kojoj se hrvatsku granicu unutar Unije moglo prelaziti i bez prijave gotovine u iznosu većem od deset tisuća eura, postati prošlost.

Novost je i to da će se morati prijaviti ne samo gotovina koju putnik nosi u prtljazi ili vozilu, nego i gotovina koja prelazi granicu u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao teret u kontejnerima.
Kako bi se kriminalce spriječilo da umjesto gotovine prenose druge vrijednosti, one koji mogu zamijeniti gotovinu u smislu likvidnosti i anonimnosti s ciljem izbjegavanja prijavljivanja, gotovina u širem smislu postaju prenosivi instrumenti na donositelja, kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti, poput kovanica s udjelom zlata od najmanje 90 posto.

Oni koji ne prijave gotovinu ili daju nepotpune ili netočne podatke o gotovini koju prenose ili gotovini koja granicu prelazi u poštanskim paketima ili kurirskim pošiljkama, riskiraju da novac bude privremeno zadržan. Naime, zakon propisuje privremeno zadržavanje gotovine koja nije prijavljena ili podaci nisu potpuni dok se ne istraži je li s tim novcem sve zakonito. Uz to, carina i financijska inspekcija mogu privremeno oduzeti i iznose niže od deset tisuća eura koje putnik nije morao prijaviti, ako ima naznake da se radi o novcu povezanim s kriminalom.

Privremeno zadržavanje

Privremeno zadržavanje smije trajati 30 dana uz mogućnost produljenja do ukupno 90 dana u posebnim slučajevima, primjerice u slučaju poteškoća pri dobivanju informacija o potencijalnim kriminalnim aktivnostima, ako je u toj provjeri nužna komunikacija s trećom zemljom ili prijevod dokumentacije. Zadržavanje se može produljiti i ako je riječ o gotovini bez pratnje, odnosno onoj koja se šalje putem pošte ili kurirske službe, a teško je utvrditi pošiljatelja ili primatelja te stupiti u kontakt s njime.

Zakonom je propisano i da se prekršajna kazna može naplatiti iz privremeno zadržane gotovine, ali propisano je i što s gotovinom koja je bila privremeno zadržana, a nije se dogodio njezin povrat.

Takva gotovina postaje prihod državnog proračuna protekom roka od tri godine od dana donošenja pravomoćne odluke o povratu. Navedeni se rok smatra razumnim, ističe predlagatelj, Ministarstvo financija, s obzirom na to da osobi kojoj se privremeno zadržana gotovina vraća, ostavlja dovoljno vremena za dostavu nadležnom tijelu potrebnih podataka za njezin povrat, primjerice broj računa za uplatu, odnosno za podnošenje zahtjeva za njezinim preuzimanjem ako je, primjerice, riječ o zlatnim polugama ili grumenu zlata.