Na II. Nacionalnoj izložbi lipicanaca, među 60 grla, šampionom izložbe proglašen je pastuh  623 Conversano Zenta XV-2, u vlasništvu Marka Vrtarića iz Vrpolja.

Šampionski pastuh star je 12 godina.

“Na obiteljskom imanju imamo ukupno 20 grla lipicanske pasmine. Svi mi lipicance držimo iz zadovoljstva, ali na kraju ipak u tom poslu mora biti i računica. Ona dolazi kad imate kvalitetna grla koja daju kvalitetne potomke. Takve izložbe i ocjene uzgojnih grla daju potvrdu toj kvaliteti”, rekao je vlasnik šampionskog pastuha Marko Vratarić koji je na manifestaciju stigao u tradicionalnoj slavonskoj rubini.

Na taj način, kako je rekao, želi podsjetiti da uzgoj lipicanaca nije samo uzgoj konja, već šira priča vezana uz tradiciju i način življenja u Slavoniji.

“Tu tradiciju i njenu kvalitetu prepoznao je i svijet, jer od 2022. je na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta. To je još jedan znak da lipicanac ima i dobru budućnost”, dodao je Vrtarić.

To mišljenje dijeli i član sudačkog žirija na izložbi Klement Turk, iskusni slovenski sudac za lipicansku pasminu konja.

Šampion izložbe je pastuh 623 Konverzano (Conversano) Zenta oždrijebljen 2011. / Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Župan Marušić: Lipicanci su jako važni za naše ljude i ovdašnju tradiciju

“Danas nije bilo teško ocjenjivati. U izboru su bili kvalitetni konji i struka je mogla izabrati najbolje. Budućnost lipicanaca je u povezivanju, njihova populacija u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i u svijetu je mala. Ako se povežemo, lipicanci će ubuduće napredovati”, rekao je Turk.

Vlasniku šampionskog grla i najbolje plasiranima u sedam kolekcija nagrade su uručili ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede Zdravko Barać, ispred Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Drago Solić i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić.

Čestitajući izlagačima i organizatorima na uspješnoj manifestaciji u organizaciji Brodsko- posavske županije, i uz domaćinstvo Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, Barać je podsjetio da Ministarstvo poljoprivrede daje potporu domaćem uzgoju lipicanaca, a Marušić je dodao: “Ne umanjujući vrijednost drugih pasmina, danas je posebno vidljivo kolika je važnost lipicanaca za naše ljude i ovdašnju tradiciju. Manifestacije poput ove prilika su da u toj tradiciji svi uživamo”.

Hrvatski uzgoj u ukupnoj svjetskoj populaciji čini čak 18 posto, a trenutno više lipicanaca u uzgoju imaju  samo Mađari (2.554 grla). Među članicama Svjetske federacije uzgajivača konja lipicanske pasmine LIF više od tisuću grla ima još je samo Slovenija (1.024 grla od kojih je 369 u vlasništvu državne Ergele Lipica).

Tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu u ožujku 2017. upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Registrom su kao lokacijama kulturnog dobra obuhvaćene Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija.

Na sjednici UNESCO-vog međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu 1. prosinca 2022. ‘Tradicije uzgoja lipicanaca – Lipizzan horse breeding traditions’ upisane su na Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. UNESCO-v upis uzgoja lipicanaca kao nematerijalne kulturne baštine obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Italiju, Rumunjsku, Slovačku i Bosnu i Hercegovinu.