Svaka medicinska sestra i tehničar znaju što treba dati pacijentu u anafilaktičkom šoku, ali ne smiju jer za to sada nema zakonske osnove ni protokola, kaže doktorica Tanja Pekez Pavliško
ZAGREB Dok su u vrijeme turističke sezone svi ključni prometni pravci prema moru dobro pokriveni s dodatnih 14 timova hitne pomoći, već od rujna, strahuju liječnici, dostupnost hitne medicinske skrbi u nekim će dijelovima Hrvatske bitno pasti.
Dodatni tim
Timovi hitne pomoći bili bi, smatra ova liječnica, puno funkcionalniji kad bi medicinski tehničari, kao što je to slučaj u brojnim zapadnim državama, smjeli pacijentu dati lijek protiv bolova, upotrijebiti defibrilator ili spasiti pacijenta u anafilaktičkom šoku.
Samostalni rad
– Svaka medicinska sestra i tehničar znaju što treba dati pacijentu u anafilaktičkom šoku, ali ne smiju jer za to nema zakonske osnove ni protokola. S druge strane, događa se da tim hitne u kojem je liječnik ide na teren zbog prijeloma ruke ili kuka, što je nepotrebno – ilustrira Pekez Pavliško.
U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) slažu se da bi medicinske sestre i tehničari u timovima T2, koji su velika potpora timovima T1, trebali imati veće kompetencije, što bi poboljšalo hitnu medicinsku skrb.
– Međutim, kompetencije koje bi medicinskim sestrama i tehničarima u timu T2 omogućile samostalan rad u pojedinim hitnim medicinskim postupcima ne dodjeljujemo mi, već strukovna komora. Nažalost, još nismo dobili pozitivan odgovor komore na ovo pitanje, ali nastojimo postići dogovor i proširiti ovlasti medicinskih sestara i tehničara u hitnoj pomoći – kažu u HZHM-u. Ističu i kako se rad timova hitne redovito prati, a ako se pokaže potrebnim, postavlja ih se na lokacije gdje će biti dostupniji. Prema indikatorima kvalitete, tvrde u HZHM-u, timovi na mjesto intervencije stignu najkasnije do 10 minuta od poziva u urbanim, a 20 minuta od poziva u ruralnim sredinama u 80 posto slučajeva
