Na prosvjedima koji će se u znak podrške kurikularnoj reformi na trgovima hrvatskih gradova odigrati poslijepodne, s početkom u 18.00 sati, ne treba očekivati Andriju Hebranga i Željku Markić. Hebrang i udruga Željke Markić, naime, dali su “ozbiljne primjedbe” reformama koje kane podržati prosvjednici. Bivši potpredsjednik HDZ-a, Andrija Hebrang, predstojeći prosvjed smatra “odrazom ideološke podjele hrvatskog naroda”.

– Kurikularna reforma je odraz duboke ideološke podjele u hrvatskom narodu, sadrži niz ideološki obojenih dijelova, u povijesti, zdravstvenom odgoju, odnosu među spolovima… To je ideološki jednobojna reforma, i to je revoltiralo ljude na, uvjetno rečeno, desnici. Ne mogu shvatiti da u kurikulumu povijesti piše da je Domovinski rat bio sukob naroda, kad se dobro zna gdje se vodio i tko je bio agresor. Zašto, recimo, ne piše da je srpska vojska pobila više od 8.000 civila, od toga 50 posto žena i djece? To baca potpuno krivo svjetlo na Domovinski rat, to je oštar propust i zloupotreba jedne grupacije – tvrdi Hebrang. Kurikularna reforma, kaže on, mora biti prihvatljiva za sve ideološke grupacije, ali će takav konsenzus “biti teško postići, kad ne možemo postići ni konsenzus oko ’45.”.

Primjedbe udruge Željke Markić nešto su prozaičnije. U “primjedbama i prijedlozima na Nacrt prijedloga predmetnog kurikula Hrvatski jezik” iz spomenute udruge poručili su da je potrebno “napraviti izbor kanonskih tekstova koji će biti obvezujući za sve, a u izbornom dijelu lektire ponuditi djela koja osim umjetničke vrijednosti moraju bit  i primjerena nastavi i pedagoško-psihološkom kriteriju”.

Udruga zatim prelazi na konkretnosti pa poručuje: “Potrebno je u cijelosti dobro revidirati popis lektirnih naslova, te izbaciti sve koji su štetni za duševno (emocionalno), duhovno i intelektualno zdravlje učenika…”

Iz lektire, smatra Markićkina udruga, valja izbaciti i “djela neprimjerena nastavi tematski, sadržajno i jezično (perverzije, pornografija, pedofilija, vampirizam, kanibalizam…), jer su u suprotnosti s principom primjerenosti dobi učenika i njihovu kulturnome i životnom iskustvu…”