U rujnu će Vlada predložiti Saboru izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje je Ministarstvo poljoprivrede pripremalo više od godinu dana.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković smatra da će izmjene Zakona biti konkretniji korak naprijed jer će dodjela poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države biti u funkciji povećanja proizvodnje hrvatske hrane.

​Puno kritika izazvala je promjena kriterija prema kojima će na natječajima, koje organiziraju jedinice lokalne samouprave, zemljište dobivati oni koji skupe najviše bodova. No, ministrica odlučno naglašava da od sustava bodovanja, koje je i najveća novost u izmjenama, neće odustati, uz kontrolu ispunjavanja gospodarskih programa.

Strateški ciljevi

Koje su glavne novosti u izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i kako će one utjecati na korisnike?

– Mi smo se u izmjenama i dopunama Zakona fokusirali na ono što sada smatramo najbitnijim za ostvarenje strateških ciljeva. To je stvaranje više dodane vrijednosti i povećanje proizvodnje kvalitetne hrvatske hrane, stvaranje konkurentnijeg i povezanijeg hrvatskog lanca opskrbe hranom, jačanje otpornosti, kao i dodjela zemljišta čuvarima ruralnog prostora, a to su mala poljoprivredna gospodarstva.
Da bismo te strateške ciljeve ostvarili, naš je prijedlog nakon rada duljeg od godinu dana da dodjelu poljoprivrednog zemljišta ostvarimo natječajima kojima su temelj gospodarski programi, sektorski prioriteti, status urednog posjednika i dobrog gospodara te drugi kriteriji povezani s ostvarivanjem strateških ciljeva. Da bi to bilo transparentno i jednostavno izvedivo, nužno je uvesti sustav bodovanja.

Koja je razlika u odnosu na sadašnji Zakon?

– Svi nužni kriteriji za dodjelu zemljišta bili su i dosad uvršteni, a zemljište se dodjeljivalo prema jednom od njih sukladno padajućoj listi prioriteta, što je dovelo i do stanovitih dvojbi u postupanjima. Izvanredna revizija koju smo proveli pokazala je da dio korisnika ne dostavlja potrebna izvješća koja se odnose na agrotehničke mjere i gospodarske pokazatelje.
Gospodarski program treba imati veću važnost. Obveza dostave tog programa propisana je i sadašnjim zakonom, no mi obrazac mijenjamo na način kako je predviđeno investicijskim mjerama Programa ruralnog razvoja te tražimo i projekciju financijskih vrijednosti kroz godine.
Uz gospodarski program važno je voditi računa i o strateškim ciljevima, kao što je podizanje produktivnosti, veće dodane vrijednosti, bolje povezivanje ratarskog sektora sa stočarskim. Važno je uzeti u obzir da veći gospodarski sustavi mogu ostvariti korist i kroz ekonomiju obujma, pa malim sustavima treba omogućiti dodatne kriterije za dobivanje zemlje, oni su kralježnica ostanka na ruralnom prostoru. Postoje različiti interesi koje je teško pomiriti bez sustava bodovanja.
Dodatno, pomoći ćemo pri provedbi natječaja jedinicama lokalne samouprave i ubrzati postupak dodjele zemljište – ako programi raspolaganja i natječaji ne budu raspisivani u zakonskom roku, isto će preuzeti Ministarstvo poljoprivrede.

Kako bi to bodovanje izgledalo?

– Prema našem prijedlogu, uredan dosadašnji posjed nosi najviše 20 posto bodova. Sektorski kriteriji koji su postavljeni prema našim strateškim ciljevima donose maksimalno 30 posto bodova. Kriterij domicilnosti i mladosti poljoprivrednika sljedeći su najznačajniji po težini. Ostatak bodova povezan je s dodatnim horizontalnim kriterijima, kao što su udruživanje korisnika, ekološka poljoprivreda, oznake kvalitete, prijava u registar poreznih obveznika i slično.

(Ne)utemeljene kritike

Prije dva tjedna završena je javna rasprava o izmjenama Zakona. Koje ste primjedbe i komentare dobili?

– Najviše reakcija javnosti izazvao je predloženi sustav bodovanja. Dio javnosti i korisnika smatra da je potrebno zaštititi dosadašnji posjed. Znatan dio dionika smatra da više hektara zemljišta treba omogućiti osjetljivom hrvatskom stočarstvu koje je posljednjih sedam-osam godina izloženo značajnim poremećajima. Često se ističe i da je potrebno nagraditi one koji su ostali u ruralnom prostoru te voditi računa o našem strateškom interesu da zadržimo mala poljoprivredna gospodarstva. To su tri kriterija koja se najčešće spominju u raspravama.
Smatram da je potrebno povećati površine pod ekološkom proizvodnjom, kao i samu proizvodnju na njima. Naglašavam i potrebu udruživanja malih proizvođača. Sada se 85 posto potpora iz Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije dodjeljuje po hektaru te je logično dodjelu hektara konačno povezati i s ciljanim rastom proizvodnje i promjenom strukture deficita. Naše strateške ciljeve ne možemo ostvariti bez fokusiranja na gospodarske programe i uredan sustav državnog nadzora nad njihovom provedbom te bez kvalitetnog monitoringa zemljišta za budućnost.

 Marija Vučković, ministrica poljoprivrede / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Hoćete li uvažiti kritike iz javne rasprave?

– Naravno da sagledavamo i uvažavamo sve sugestije, ali od sustava bodovanja nećemo odustati. Ne kažem da će predloženi sustav bodovanja biti konačan. Uvažavamo, primjerice, primjedbe ratara da treba više vrednovati njihov doprinos hrvatskoj prehrambenoj sigurnosti te ćemo to još sagledati. O tome koliko držimo do kritika i sugestija javnosti i naših poljoprivrednika možda najbolje govori činjenica da su provedena dva kruga elektroničkog savjetovanja za nove izmjene i dopune Zakona.

Kako ocjenjujete kritike prema kojima je poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj danas manja nego prije ulaska zemlje u Europsku uniju?

– To i nije baš precizan zaključak. Riječ je o različitoj metodologiji izračuna koja odašilje krivu sliku i netočno prikazuje realno stanje. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini bila je 20,9 milijardi kuna. Prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2020. godini iznosi 19,24 milijarde kuna.
Međutim, važno je reći da se nakon ulaska Hrvatske u EU promijenila metodologija izračuna vrijednosti. Prije ulaska u EU u vrijednost poljoprivredne proizvodnje bile su uključene sve potpore, u iznosu od 2,3 milijarde kuna u 2012. godini. Nakon ulaska u EU preuzeli smo model potpora koji se najvećim dijelom isplaćuje po hektaru i taj dio potpora više nije u prikazu vrijednosti proizvodnje. Drugim riječima, u vrijednosti od 19,24 milijarde kuna iz 2020. nije uračunato oko 85 posto potpora koje su prije ubrajane. Zapravo, prema metodologiji usklađenoj s EU-om, hrvatska poljoprivredna proizvodnja prošle je godine povećana, i to za sedam posto, odnosno za 1,3 milijarde kuna u odnosu na 2019. godinu. Posebno želim naglasiti da već tri godine ta proizvodnja neprekidno raste. Njezin rast u 2020. bio je najbrži u posljednjih 13 godina. Osim toga, dodana vrijednost, koja je još važniji pokazatelj od vrijednosti proizvodnje, rasla je u dvoznamenkastim postocima, što je nezapamćeno. Jasno je da na urod utječu klimatske okolnosti i da one mogu pridonijeti povećanju prinosa žitarica i uljarica, koje čine velik dio proizvodnje. Međutim, dio rasta hrvatske poljoprivredne proizvodnje možemo pripisati učinkovitim politikama i velikim ulaganjima u poljoprivredu putem Programa ruralnog razvoja, a najviše od svega vrijednim hrvatskim poljoprivrednicima.

​Korisno osiguranje

​U kojoj će mjeri suša i vremenske nepogode utjecati na ovogodišnji poljoprivredni urod? Led je mnogim poljoprivrednicima, osobito slavonskim, uništio ljetinu. Na kakvu državnu pomoć mogu računati?

– Poljoprivreda u Hrvatskoj ove je godine zbog vremenskih nepogoda – mraza, tuče te poplava – pretrpjela štete od 509 milijuna kuna. To su privremeni, nepotpuni podaci i iznosi šteta koji će, nažalost, zasigurno rasti. Štete u Požeško-slavonskoj županiji iznose 76 milijuna kuna, prema podacima dosad unesenim u Registar šteta.
Najznačajnija pomoć koju poljoprivrednicima možemo pružiti jest sufinanciranje polica osiguranja, putem mjera iz Programa ruralnog razvoja. Međutim, u sanaciji šteta pomažemo izdvajanjem sredstava iz državnog proračuna. Nakon katastrofalne tuče u Požeško-slavonskoj županiji, na sjednici Vlade donijeli smo niz odluka među kojima i onu o uplati 20 milijuna kuna pogođenoj županiji za formiranje posebnog programa pomoći i davanja malih potpora stradalim poljoprivrednicima.

Poljoprivrednici se žale da je državna pomoć premala. Osiguravaju li svoje usjeve više nego prije?

– Osiguranje od šteta je najbolja mjera, a interes hrvatskih poljoprivrednika u tom pogledu raste. U Ministarstvu poljoprivrede imali smo 2016. zahtjeva u vrijednosti od 31 milijun kuna za sufinanciranje polica osiguranja. U međuvremenu, sufinanciranje polica povećali smo na 70 posto, koliko nam to propisi EU-a dopuštaju. Iz godine u godinu moramo povećavati sredstva koja su za to predviđena. Tako smo ove godine, u povodu natječaja objavljenog 1. srpnja, za sufinanciranje polica osiguranja predvidjeli 146 milijuna kuna. Prošle smo godine, naime, morali povećavati prvotna sredstva, točno na taj iznos.
Ukratko, počeli smo 2016. s nekih 2.300 zahtjeva za sufinanciranje polica, a danas je njihov broj znatno veći, oko 9.000 zahtjeva. Zatražena potpora za osiguranje iz Programa ruralnog razvoja bilježi kontinuirani rast od 2016. godine, kada je iznosila 31 milijun kuna. U 2020. godini traženi iznos potpore iznosio je 146,6 milijuna kuna, pri čemu je do sada poljoprivrednicima za osiguranje usjeva, životinja i biljaka isplaćena potpora u vrijednosti većoj od 419 milijuna kuna. Kako se iznos sredstava za tu namjenu povećao gotovo pet puta, rekla bih da poljoprivrednici smatraju police osiguranja dobrom i korisnom mjerom. Postoje primjedbe na ugovorni odnos s osiguravajućim kućama, ali mi im pomažemo u otklanjanju nejasnoća i neizvjesnosti. Uz sufinanciranje osiguranja, radi smanjivanja šteta od vremenskih nepogoda poljoprivrednicima pomažemo i na druge načine. Na natječajima prioritet dajemo opremi za navodnjavanje, opremi protiv tuče i mraza.

Globalni utjecaji

Nedavno je litra domaćeg suncokretova ulja poskupjela s 10 na 15 kuna. Imate li spoznaje o tome da bi najesen mogli poskupjeti još neki prehrambeni proizvodi, s obzirom na to da cijene poljoprivrednih sirovina na svjetskom tržištu jako rastu?

– Vrlo je nezahvalno predviđati kakve će biti cijene. Naši analitičari procjenjuju da će cijene dijela primarnih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu još neko vrijeme rasti. Na rast cijena tih proizvoda s jedne strane utječe povećana potražnja iz nekih zemalja, osobito iz Kine. S druge strane, nastali su poremećaji i u ponudi. Zbog suše i ostalih elementarnih nepogoda smanjeni su prinosi u zemljama koje su veliki izvoznici hrane, poput Brazila, Argentine, Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije.
Hrvatska je kao malo otvoreno tržište izložena nestabilnostima na međunarodnom tržištu, koje se mogu negativno odraziti na naš poljoprivredni sektor i opskrbu stanovništva hranom. To je dodatni razlog zbog kojega putem niza mjera radimo na rastu i jačanju domaće proizvodnje. Na nedavno održanom sastanku ministara poljoprivrede država članica inicirali smo raspravu o mjerama pomoći stočarskom sektoru zbog povećanih cijena stočne hrane. Ovisno o razvoju stanja na tržištu i proračunskim mogućnostima, razmotrit ćemo i druge mjere, ali moram naglasiti da ne možemo izravno intervenirati u cijene hrane u trgovinama.

Što će Ministarstvo poljoprivrede i Vlada poduzeti ako zaprijeti veći rast cijena?

– Mi se s takvim situacijama, poremećajima na tržištu, kontinuirano susrećemo. Prošle godine imali smo dvadesetak intervencija u cilju pružanja pomoći pogođenim sektorima. Izveli smo tri intervencije samo u sektoru svinjogojstva i poduzeli još niz mjera, u dogovoru s Europskom komisijom, kako bismo održali aktivnost u stočarstvu. Sada, naime, svjedočimo visokom rastu cijena stočne hrane, čak i do 70 posto te smo istaknuli problem i tražimo rješenje na razini ministara poljoprivrede članica Europske unije.
Nikada dosad Ministarstvo poljoprivrede nije tako brzo i često reagiralo na poremećaje na tržištu kao tijekom ovog mandata Vlade. Uspostavili smo mjere interventnih otkupa, programa pomoći, novih kreditnih linija u kojima sudjeluju Hrvatska banka za obnovu i razvitak i HAMAG-BICRO. Napravili smo elektroničku poljoprivrednu iskaznicu. Nastojimo naše internetske baze podataka povezati u jedinstvenu platformu. U planu je gradnja skladišno-distribucijskih centara u Hrvatskoj, ali tamo gdje ćemo imati privatne korisnike na komercijalnoj bazi. Očekujemo da će se korisnici putem takve infrastrukture udruživati i zajednički tržiti označene proizvode. Osim toga, planiramo 18 tisuća hektara zemljišta komasirati.