snimio Silvano Ježina
Ministar financija Zdravko Marić dao je ovih dana do znanja da bi se cijene cigareta do kraja godine mogle korigirati, ali govorio je pritom o usklađenju trošarina na duhanske proizvode, a ne o dodatnom prihodu za zdravstvo koji bi se naplaćivao po prodanoj kutiji cigareta.
ZAGREB – Povećanje zdravstvenog prihoda od cigareta i alkohola, rast najvišeg iznosa jednokratne participacije za zdravstvene usluge s 2.000 na 4.000 kuna i povratak izdvajanja iz premija obveznog osiguranja automobila na razinu iz 2009. godine, odnosno s četiri na sedam posto na teret osiguravatelja, ključni su izvori većih prihoda na kojima ministar Kujundžić namjerava popraviti stanje u svom resoru. Ove su novosti predmet novog Zakona o zdravstvenom osiguranju čija završna radna verzija je puštena u javnost, a javna rasprava o njemu tek predstoji.
Korekcija cijena
Kujundžić je zamislio da se uz postojeći prihod od trošarina na duhanske prerađevine, u zdravstvenu blagajnu ulije i prihod od maloprodajne cijene prodanog pojedinačnog pakiranja kutije cigareta i drugih duhanskih proizvoda te prihod od maloprodajne cijene prodanog pojedinačnog pakiranja jakog alkoholnog pića. Taj bi prihod, prema prijedlogu zakona, trebao biti 50 posto veći od maloprodajne cijene pakiranja. Računica je da bi već tri kune više po kutiji cigareta donijele zdravstvu dodatnih 1,2 milijarde kuna. S takvom financijskom injekcijom, međutim, Kujundžić teško da može računati.
Ministar financija Zdravko Marić dao je ovih dana do znanja da bi se cijene cigareta do kraja godine mogle korigirati, ali govorio je pritom o usklađenju trošarina na duhanske proizvode, a ne o dodatnom prihodu za zdravstvo koji bi se naplaćivao po prodanoj kutiji cigareta. U Ministarstvu financija, kako doznajemo, uopće nisu vidjeli Kujundžićev prijedlog, niti kalkulacije temeljem zakonskog prijedloga koji su u Ministarstvu zdravstva sastavili. Rast trošarina na duhanske proizvode o kojem Marić govori, dakle, nije dio Kujundžićevog plana, niti s njime ima veze.
Kujundžić nema podršku za svoj plan u situaciji gdje se, pozivajući se na zaštitu zdravlja građana, u dvije godine mandata nije uspio pobrinuti za rigorozniju zakonsku zabranu pušenja u kafićima i na javnim mjestima, već o zdravlju brine prvenstveno kad treba namaknuti svježi novac za zdravstvo.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je uoči sjednice Vlade kako vjeruje da će se oko poskupljenja cigareta pronaći kompromisno rješenje, a u Hrvatskom saboru, gdje će se raspravljati o zahtjevu oporbe za njegovom smjenom, očekuje “lijepi razgovor”.
Kujundžić je poručio kako o tome hoće li cigarete poskupjeti treba pitati ministra financija Zdravka Marića i Vladu, a on će uvijek zagovarati mjere koje će zaštititi zdravlje djece.
“Za poskupljenje treba pitati ministra Marića i Vladu, a mene kad upitate uvijek ću reći: kao liječnik, kao ministar zdravstva i kao čovjek zagovarat ću mjere koje će zaštititi djecu da sutra nemaju bolest. Racionalni ljudi uvijek traže kompromisna rješenja i vjerujem da će takvo i biti pronađeno”, rekao je Kujundžić dodavši kako nema brzih rješenja.
“Jeste li vi spremni boriti se da djeca – vaša i sva hrvatska djeca, ne budu u svijetu alkohola, pušenja i da sutra nemaju karcinom usne, faringsa, epifaringsa”, upitao je novinare pred Banskim dvorima poručivši kako je poskupljenje cigareta i alkohola jedina dokazana učinkovita mjera protiv toga.
Na upit je li ta mjera dobra da se pokriju rupe u zdravstvu odgovorio je kako to njega manje zanima.
“Ne mogu reći da me ne muče novci u zdravstvu, ali puno manje… Zdravlje je iznad financija, iznad zakona i svih problema koje imamo”.
Kujundžić kaže kako je o eventualnom poskupljenju cigareta i alkohola razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem koji “potpuno razumije da je pušenje veliko zlo i podržava da treba učinit sve da što manje ljudi puši”.
Hina
Prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu, na mjesečnoj razini zdravstveni dug raste za novih 75 do 85 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine generiran je novi dug od 700 milijuna kuna. Vlada je, pritom, u odbijenici zahtjeva za opozivom ministra Kujundžića otvoreno priznala da je i sama kriva za takvo stanje, jer HZZO-u ne doznačuje iznos na koji je obvezuje zakon, te HZZO-u prema vlastitom priznanju duguje 1,3 do 1,5 milijardi kuna.
Udar na pacijente
Dvostruko skuplja maksimalna participacija mogla bi, nadaju se u Ministarstvu zdravstva, nagnati barem dio od ukupno 900.000 građana koji ne uplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje kod HZZO-a da to učine kako se ne bi našli pred financijskim udarom ako završe u bolnici. Rast najviše participacije imat će i drugi pozitivni učinak jer će bolnicama donijeti veće prihode kod takvih hospitalizacija ili zahvata, a privatni osiguravatelji morat će pritom dublje posegnuti u svoju blagajnu nego dosad.
Drugih velikih novosti u zakonu nema. Liste lijekova (osnovna i dopunska) spajaju se u jednu, što za pacijente ne bi trebalo ništa bitno promijeniti, a detaljno se razrađuju poglavlja bolovanja i putnih troškova koji se iz zdravstvene blagajne nadoknađuju pacijentima kako bi se na tome dodatno uštedjelo.
