I dok su o prihodovnoj strani proračuna u Kukuriku savezu spremni makar neslužbeno razgovarati, rashodi i njihovo smanjivanje tema su od koje zasad radije bježe. Jedan dio ljudi iz vladajućeg tabora konkretniji odgovor na pitanje gdje će se rezati izbjegava porukom da će se morati rezati na baš svim stavkama, jer je cilj smanjiti proračunski minus za pet do deset milijardi kuna, ali ističu da su plaće i mirovine zadnja linija obrane. Drugi, pak, odgovaraju da će im trebati i skalpel i čarobni štapić da sastave proračun u kojem će deficit biti najviše deset milijardi kuna i da pritom očuvaju kreditni rejting zemlje. Kako bi se taj rejting doista spasio da ne potone do kategorije »junk«, odnosno »smeće«, što se dogodilo Mađarskoj, nova Vlada će svoj prvi, ovogodišnji proračun, kako se doznaje, poslati i na očitovanje MMF-u i Svjetskoj banci. Njihova bi pozitivna ocjena trebala jamčiti bolji status zemlje kod financijskih institucija.

    Naši izvori iz Kukuriku koalicije, uz opasku da ni to nije u potpunosti dogovoreno, otkrivaju da je moguće povećanje neoporezivog dijela poreza na dohodak, a na taj način bi se barem malo rasteretilo stanovništvo. Koliko bi narastao neoporezivi dio dohotka sa sadašnjih 1.800 kuna nitko od naših sugovornika iz koalicije ne želi govoriti jer se, kako kažu, još uvijek rade izračuni kako bi to utjecalo na prihode.   

Udar na lokalne vlasti

Ukoliko do toga dođe utjecaj će na državni proračun biti minimalan, ali će manjak prihoda osjetiti lokalne vlasti, u čiju se kasu slijeva najveći dio prihoda od poreza na dohodak. Tako bi država profitirala na povećanju PDV-a, a rasterećenje građana kroz porez na dohodak uglavnom bi platile lokalne vlasti. 

    – Povećanje poreza na dodanu vrijednost znači ravnomjeran raspored tereta na sve, ali ipak će ga najviše osjetiti oni s najmanjim primanjima i zato razgovaramo o povećanju neoporezivog dijela dohotka čime bi se anuliro udar na one koji dobivaju najmanje. Uz to, kod povećanja PDV-a uvijek morate računati s time da ono neće donijeti željelo povećanje prihoda, ako stanovništvo radi toga odluči dodatno smanjiti potrošnju, kaže naš sugovornik. 

    Tvrdi i da će se voditi računa o tome koliko će eventualno povećanje neoporezivog dijela utjecati na proračune lokalnih zajednica, jer se teško oporavljaju i od udara iz 2010. godine kad je zadnji put povećavan neoporezivi dio poreza na dohodak i kad su smanjivane stope po kojima se on naplaćuje. 

   

 Zdravstveni doprinos

Plan je ublažiti i udar koji će povećanje PDV-a donijeti poduzećima pa se tako kalkulira sa smanjenjem doprinosa na zdravstveno osiguranje. U predizborno vrijeme iz Kukuriku koalicije stizale su najave da bi se doprinosi za zdravstvo od 15 posto prepolovili, ali sada je jasno da se to »ne može dogoditi preko noći« pa bi se taj namet na plaće smanjivao postupno. 

    Gospodarstvu bi trebalo biti lakše i zbog smanjenja poreza na dobit, ako se ona reinvestira. Govorilo se da bi se porez na dobit od 20 posto u potpunosti ukinuo za one koji dobit ponovno ulažu u širenje poslovanja, ali zasad s obzirom na stanje proračuna, nova Vlada razmišlja o tome da se on dijelom smanji. U tom bi slučaju državni proračun ostao bez dijela prihoda.