Snimio SERGEJ DRECHSLER
Nije uopće bitno tko je AP. Radi se o privatnoj prepisci i netko se može pozvati i na vas i na mene i na Andreja Plenkovića ili na bilo koju osobu, rekao je Malenica
povezane vijesti
- Vlada odbija navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkoviću kao neutemeljene
- SDP uputio prijedlog o izglasavanju nepovjerenja Andreju Plenkoviću. U HDZ-u baš i nisu jako zabrinuti
- Evo tko je Irena Hrstić. Poznata Puljanka bez afera i repova preuzima zdravstvo umjesto Beroša
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je u subotu da su informacije objavljene u medijima – o prepisci Žalac i Rimac o spornom softveru – neovlaštene, s obzirom da je dio kaznenog postupka nejavan, javlja HRT.
– Premijer nije obuhvaćen ni istragom niti optužnicom niti je sudjelovao u direktnoj prepisci sa Žalac i Rimac oko nabavke softvera. Nije uopće bitno tko je AP. Radi se o privatnoj prepisci i netko se može pozvati i na vas i na mene i na Andreja Plenkovića ili na bilo koju osobu. Predsjednik Vlade, kao sto imamo informacije iz medija nije obuhvaćen s ovom istragom i optužnicom i s toga proizlazi da nije ni sudjelovao u direktnoj komunikaciji s gospođom Žalac i gospođom Rimac o softveru, rekao je Malenica.
Tvrdi kako se kod transkripata radi o jednoj vrsti neovlaštene informacije s obzirom da se radi o dokazu u kaznenom postupku koji još uvijek nije javan. Imamo optužnicu koja još nije potvrđena.
– Vidimo da jalova oporba na temelju nekakvih inicijala i informacija kreira lažnu temu i pokušava fokus prebaciti sa svoje proruske politike na nešto što je po meni lažno.
Nije želio komentirati kazneni postupak. Njega su provela nadležna tijela, prije svega Ured delegiranog europskog tužitelja u Republici Hrvatskoj. Na njima je da utvrde tko su osobe koje se trebaju ispitati u ovoj fazi postupka.
Nije prvi put da su podaci iz istraga iscurili u javnost
– Imamo situaciju da postupak sa suda seli u javnost. To je nešto što zasigurno utječe na prava okrivljenika, pravo na pravično suđenje, ali i pravo na privatnost a zapravo dovodi u pitanje smisao i svrhu kaznenog postupka. Mislim da na stručnoj razini treba raspraviti o tome, dali je potrebna izmjena zakonskih propisa a treba s druge strane omogućiti i prava medija da izvještavaju o kaznenom postupku, a isto tako i pravo građanima da znaju određene informacije iz sudskih postupaka.
On kaže nema informacije o istragama tko je puštao dokumente u javnost. Tvrdi da je to pitanje za policiju i Ministarstvo unutarnjih poslova.
Dodjele predmeta sudcima napravljene su uz pomoć algoritma
Komentirao je međutim slučaj posvajanja u Demokratskoj republici Kongo. Kaže da je nadležna inspekcija napravila nadzor nad sudovima u Zlataru i Varaždinu.
– Pravosudna inspekcije je obavila nadzor nad radom tih sudova, prije svega u postupku dodjele tih predmeta sudcima. Tu smo ustvrdili da su dodjele napravljene pomoću algoritma, odnosno nasumično. Tu bi naglasio da je Vrhovni sud, odnosno njegov predsjednik, također proveo nadzor i utvrdio da su tih 16 sudova postupali po zakonu i to temeljem članka 52 Zakona o međunarodnom privatnom pravu tako da su mogli odlučivati o ovim postupcima bez obzira na to što stranke nisu imale prebivalište na području tih sudova, zaključio je Malenica.