Nakon što je u kolovozu Ukrajina zabranila transport ruske nafte za MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj preko svojeg teritorija, Hrvatska je u dogovoru s Europskom komisijom ponudila Jadranski naftovod kao alternativni dobavni pravac, no Budimpešta i Bratislava su taj prijedlog odbile, a mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto tada je Hrvatsku optužio da je »transportno nepouzdana zemlja« na što su reagirala naša ministarstva vanjskih poslova i gospodarstva kategorički odbacivši takve tvrdnje. U međuvremenu su se Mađari uspjeli dogovoriti s Rusima jer je MOL putem Budimpeštanske burze početkom tjedna izvijestio da je postigao dogovor o transportu sirove ruske nafte preko naftovoda Družba, čime je Jadranski naftovod ispao iz igre za dobavu nafte MOL-ovim rafinerijama.

Jeftin uvoz

U priopćenju MOL grupe navodi se da će prema dogovoru koji je stupio na snagu u ponedjeljak, »MOL formalno preuzimati vlasništvo nad naftom na granici Bjelorusije i Ukrajine«, a potpredsjednik MOL grupe Gabriel Szabo navodi da »ovaj sporazum omogućava održivo rješenje za transport sirove nafte kroz naftovod Družba«. Iz MOL-a pritom poručuju da se sporazumom poštuje sve relevantne sankcije, uključujući i one koje su uvele Europska unija i Ukrajina, a uvoz ruske nafte dopušten je Mađarskoj jer je, podsjetimo, zajedno sa Slovačkom izuzeta iz režima sankcija na rusku naftu. To je izuzeće Mađarska u posljednje dvije godine obilato koristila jer joj je omogućavao jeftin uvoz ruske nafte, puno niži od tržišne cijene, a prema izračunu časopisa Politico, razlika u cijeni barela po kojoj su Mađari kupovali naftu od tržišne cijene kretala se u rasponu od pet do čak 30 dolara. To je, pak, omogućavalo Mađarima da viškove nafte skupo izvoze i dobro zarađuju, dok su istodobno na domaćem tržištu imali jako niske cijene derivata. Pritom treba napomenuti i da je MOL zadnje dvije godine ostvarivao rekordne profite.

Veliki otpor

Otuda i veliki otpor »euro-hrvatskoj« ponudi da se transport nafte obavlja Jadranskim naftovodom jer bi Janaf takav transport, naravno, naplatio, što bi moglo imati negativan utjecaj na niske cijene energenata u Mađarskoj. Podsjetimo, premijer Andrej Plenković sredinom kolovoza, a nakon što je Ukrajina zabranila transport Lukoilove nafte, uputio pismo premijerima Mađarske i Slovačke te predsjednici Europske komisije u kojemu izražava spremnost Hrvatske i Janafa za transport 14 milijuna tona nafte prema rafinerijama u njihovim zemljama, što je odmah dočekano »na nož« uz nepotrebne optužbe da smo transportno nepouzdani, iako ih je Janaf podsjetio da s MOL grupom trenutno imaju važeći ugovor o transportu nafte, »kao što su ga imali i prethodnih godina«.

»Postavljamo pitanje gospodinu Szijjartu zašto mađarska strana izbjegava transport sirove nafte kroz sustav Janafa. Uvjereni smo da cijena transporta tu nije čimbenik. Hrvatska je pouzdana i otvorena zemlja za poslovanje, u potpunoj suprotnosti s izjavama ministra Szijjarta, za koje smo uvjereni kako bi ih odbacili i brojni mađarski poduzetnici koji uspješno posluju u Hrvatskoj«, poručili su tada iz Janafa.