Hrvatska je zadnjih par godina napravila velike korake kako bi podigla ekološke standarde. Država je posložila dobar zakonodavni okvir, usklađen s EU direktivama, i osigurala više od pola milijarde eura bespovratnih sredstava koji su uloženi u komunalnu infrastrukturu – za sanacije odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, kompostana, sortirnica, te nabavu više od 1,6 milijuna kanti i kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada – istaknuo je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na otvorenju 11. međunarodne konferencije o gospodarenju otpadom TEHNOEKO 2024. koja se povodom Dana zaštite okoliša, održava u Poreču u hotelu Parentium od 5. do 7. lipnja u organizaciji Business media Croatia.

TEHNOEKO je najveći godišnji stručni skup predstavnika komunalnih društava i tvrtki koje se bave sakupljanjem i oporabom otpada, a ove godine u Poreču se okupilo 300-tinjak domaćih i međunarodnih stručnjaka koji su raspravljali o svim aspektima korištenja otpada kao vrijednog resursa, te mogućnostima da se dosadašnje dobre praske primjene na što više lokalnih sredina.

Na konferenciji je tako bilo riječi i o umjetnoj inteligenciji u gospodarenju otpadom, skladištenju i sortiranju otpada, trgovanju sekundarnim sirovinama, centrima za gospodarenje otpadom…

Direktor Fonda Luka Balen tom je prilikom za gradove i općine najavio i nove poticaje za nabavu komunalne opreme te za sufinanciranje edukativnih projekta kojima se promovira važnost pravilnog postupanja s otpadom. Naglasio je da je upravo održivo gospodarenje otpadom jedan od prioriteta Vladine politike zaštite okoliša.

– Gospodarenje otpadom nije jednostavan zadatak. Svi se suočavamo s brojnim izazovima uključujući rastuće količine otpada, nove EU direktive, nove tehnologije, manjak radne snage, te potrebu za stalnom edukacijom korisnika komunalnih usluga. Fond je prepoznao sve te izazove i pruža svu potrebnu stručnu i financijsku podršku – kazao je Balen.

Dodao je da je Hrvatska, kad je riječ o posebnim kategorijama otpada, primjer dobro uspostavljenog depozitnog sustava, ali i organizacije sustava nekih drugih posebnih kategorija otpada poput gospodarenja otpadnim gumama, električnim i elektroničkim otpadom ili otpadnim automobilima.

Zajedno se prikuplja i reciklira preko 85 posto tih vrsta otpada. I Europska komisija je kroz svoje direktive prepoznala depozitni sustav kao najučinkovitiji u postizanju ciljeva kružne ekonomije, a Hrvatska taj sustav ima još od 2005.

– U odnosu na razvijene zemlje, ono što bi trebali nadograditi na naš sustav gospodarenja otpadom je energetska oporaba. Prvenstveno treba prevenirati stvaranje otpada i poticati  ponovnu upotrebu, a kroz odvojeno sakupljanje i sortiranje otpada potrebno je u što većoj mjeri koristiti njegove vrijedne sirovine.

Cilj je do 2035. godine samo 10 posto obrađenog komunalnog otpada moći deponirati na odlagalištima. Šibenski centar za gospodarenje otpadom Bikarac već je krenuo u tom smjeru. Fond mu financira projektnu dokumentaciju za nadogradnju centra u sklopu kojeg će biti energana u kojoj će se otpad i mulj pretvarati u toplinsku i eklektičnu energije– naveo je direktor Fonda za zaštitu okoliša.

Kazao je i kako su ulaganja u sustav utjecala na to da stope odvojeno prikupljenog otpada rastu iz godine u godinu, da je analiza zadnjih pet godina pokazala rast u tom segmentu za čak 18 postotnih poena, te da je taj rast jedan od većih u Europi.

No, unatoč tim pozitivnim pomacima, još uvijek postoji nesrazmjer između pojedinih dijelova Hrvatske, onih koji premašuje zacrtane ciljeve i onih koji, na žalost, još uvijek kaskaju.

Balen je kazao kako je upravo tu ključna uloga gradova i općina te njihovih komunalnih društava koji su odgovorni za lokalno funkcioniranje sustava, kao i za razinu kvalitete komunalne usluge koju pružaju građanima.

Istaknuo je i kako je, prema posljednjem izvješću o komunalnom otpadu, čak 80 posto gradova ostvarilo bolje rezultate nego godinu ranije. Prema tim podacima prednjače gradovi Prelog, Koprivnica, Krk, Čakovec i Osijek koji je prvi od velikih gradova ostvario zacrtani cilj od preko 50 posto.

– Ako na razini cijele Hrvatske želimo premašiti cilj od 50 posto, a trenutno smo na 46 posto, onda i ostale jedinice lokalne samouprave, moraju ubaciti u „petu brzinu“.  Svjesni smo da se stvari ne mogu riješiti preko noći i da gospodarenje otpadom košta. To su ogromne investicije, no država je tu da pomogne i pomaže.

Nedavno smo potpisali ugovor za sanaciju baliranog otpada u Varaždinu. Odlukom Vlade RH, nakon što su se stvorili svi zakonski uvjeti, riješen je problem koji Varaždince opterećuje već skoro 18 godina.

Fond je financijski pomogao i uređenje splitskog Karepovca, ali i svih drugih odlagališta otpada. Povećali smo sufinanciranje za sanacije odlagališta koji prihvaćaju otpad drugih gradova i općina. Sufinanciramo čak 90 posto investicija.

Nema niti jednog grada ili općine koji od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dobilo sredstva za unapređivanje komunalne infrastrukture – kazao je Balen, naglasivši kako sve to iz godine u godinu unapređuje lokalne sustave gospodarenja otpadom i Hrvatsku svrstava u red ekološko uređenih zemalja.