Luisa Brumana u lipnju je preuzela ulogu predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a prije ovog imenovanja tu je funkciju šest godina obnašala u Uredu UNICEF-a u Argentini.

Njen staž u ovoj organizaciji je pozamašan, UNICEF-u se pridružila u Angoli 1998. godine, neposredno nakon što je diplomirala medicinu i započela poslijediplomski studij javnog zdravstva.

– Oduvijek sam voljela pratiti situaciju vezanu uz zdravlje i prehranu u drugim dijelovima svijeta i rado sam učila o tome, stoga mi se rad u zemlji s niskim prihodima, tada u ratnom stanju, činio kao izvrsna prilika za stjecanje izravnog iskustva djelovanja u kontekstu humanitarne krize.

Međutim, kada sam počela raditi na terenu i vidjela kako djeca i dalje umiru od uzroka koji se mogu spriječiti te koliko je doprinos UNICEF-a ključan za njihov opstanak i dobrobit, shvatila sam da je to ono što želim raditi cijeli život: osigurati da najranjivija djeca imaju jednake prilike, bez obzira na to gdje se nalazila u svijetu.

UNICEF mi je pružio jedinstvenu priliku da to ostvarim u različitim kontekstima – od humanitarnih kriza poput one u Angoli do razvijenih zemalja poput Hrvatske, gdje je rad UNICEF-a usmjeren na smanjenje nejednakosti podržavanjem Vlade i društva u cjelini kako bi ojačali svoje sustave, omogućujući svoj djeci, posebno onoj najranjivijoj poput djece s teškoćama u razvoju, djece izbjeglica i drugih ugroženih skupina, pristup uslugama i podršci koja im je potrebna, rekla je na početku razgovora Luisa Brumana pred kojom su najmanje četiri godine na čelu UNICEF-a u Hrvatskoj.

Nove perspektive

Osim materinjeg talijanskog jezika, govori engleski, španjolski, francuski i portugalski jezik – a došla je u zemlju čiji jezik ne poznaje. U UNICEF-u, pojašnjava, postoji sustav prema kojem se međunarodno osoblje, u pravilu svakih 4-5 godina, premješta na novo radno mjesto u drugoj zemlji.

Osnovni princip toga je da, izlaganjem različitim stvarnostima, mogu donijeti nove perspektive i dobre prakse timovima u zemlji, poput tima stručnjaka u UNICEF-ovom uredu u Hrvatskoj.

– Time naglašavamo međunarodnu prirodu naše organizacije, koja je dio sustava Ujedinjenih naroda. U dosadašnjem radu bila sam raspoređena u zemlje gdje sam već znala jezik, kao i u druge gdje sam morala naučiti novi jezik, poput Hrvatske.

Smatram vrlo važnim uložiti trud ne samo u učenje lokalnog jezika već i u razumijevanje povijesti i kulture mjesta gdje radim – samo tako mogu osigurati da najbolje doprinosim radu UNICEF-a u zemlji. Već sam započela s prvim satovima hrvatskog jezika i nadam se da će mi to pomoći u mom radu ovdje, navela je Brumana.

Hrvatsku vidi kao razvijenu zemlju i članicu Europske unije, te nastavlja pohvale zbog kojih se zapitate – pa gdje nije tako? Imamo nisku stopu smrtnosti djece mlađe od pet godina, nizak postotak zaostajanja u rastu zbog neadekvatne prehrane u prvim godinama života, a stopa upisa djece u osnovnu školu je gotovo 100 posto.

– S druge strane, i dalje postoje razlike kada je riječ o pristupu uslugama za djecu, ovisno o tome gdje žive i uvjetima u kojima odrastaju. Djeca s teškoćama u razvoju, kao i djeca iz obitelji koje žive u siromaštvu, osobito u ruralnim područjima, često nemaju priliku pohađati vrtić i nemaju jednak pristup specijaliziranim zdravstvenim uslugama i terapijama kao djeca u urbanim sredinama, pojasnila je nedostatke Brumana te dodala da je misija UNICEF-a u Hrvatskoj osigurati da svako dijete dobije podršku koja mu je potrebna da bi ostvarilo svoj puni potencijal.

Naime, cilj zajedničkog petogodišnjeg Programa suradnje između hrvatske Vlade i UNICEF-a je poboljšanje kvalitete života najranjivije djece u Hrvatskoj, osiguravajući strukturne i dugoročne promjene za djecu.

Suradnja UNICEF-a i Vlade Hrvatske uključuje programe i aktivnosti usmjerene na daljnji razvoj i jačanje sustava zaštite djece, zdravstvene skrbi, obrazovanja i razvoja vještina djece i adolescenata, s posebnim naglaskom na najranjivije i one koji odrastaju u riziku od socijalne isključenosti, poput djece u alternativnoj skrbi, djece s teškoćama u razvoju, djece romske nacionalne manjine, djece migranata, djece s problemima u ponašanju i djece koja žive u siromaštvu.

Značajan napredak

Brumana je prije dolaska u Hrvatsku radila u mnogim zemljama, od kojih se, u nekima, UNICEF još uvijek fokusira na osnovne potrebe djece i obitelji – poput osiguravanja pristupa vodi, sanitarnih uvjeta i cijepljenja.

– Iako je svijet postigao značajan napredak u preživljavanju djece u posljednja tri desetljeća, najnoviji podaci pokazuju da svakodnevno 13.400 djece mlađe od pet godina umire od sprječivih uzroka, kao što su upala pluća, proljev, malarija i komplikacije pri prijevremenom rođenju.

Danas također svjedočimo najvećoj izbjegličkoj i migrantskoj krizi od Drugog svjetskog rata, kao i dugotrajnim oružanim sukobima i humanitarnim krizama. Oko 460 milijuna djece živi u zonama sukoba, a ključni izazov u globalnom kontekstu dječjih prava je osigurati mirna i sigurna djetinjstva, navela je Brumana.

Istaknula je kako razina razvoja zemlje ne jamči nužno ostvarenje i zaštitu dječjih prava – djeca i njihove obitelji mogu se suočiti s izazovima čak i u najrazvijenijim zemljama.

– Naš cilj je svijet u kojem su sva prava svakog djeteta ispunjena i s tim je ciljem prije 35 godina potpisana Konvencija o pravima djeteta. To nije samo popis želja već obveza koju su države preuzele, a UNICEF je tu da pruži podršku, znanje i iskustvo te potakne promjene za dobrobit djece i obitelji.

UNICEF danas djeluje u mnogim razvijenim zemljama, uključujući Hrvatsku, kako bi uspostavio i unaprijedio sustave i utjecao na društvene promjene te osigurao poštovanje i zaštitu svih dječjih prava, rekla je predstojnica Ureda UNICEF-a kod nas.

Zanimljivo je da je Hrvatska bila prva zemlja koja je prije gotovo 80 godina primila humanitarnu pomoć UNICEF-a. UNICEF je podržao otvaranje prvih suvremenih mljekara u Zagrebu, Rijeci i Splitu kako bi svako dijete imalo pristup mlijeku i pomogao u izgradnji sustava zdravstvene skrbi za trudnice, majke i djecu.

– Tijekom Domovinskog rata, UNICEF je bio prva međunarodna humanitarna organizacija koja je pružila podršku i pomoć djeci i obiteljima, čak i prije službenog međunarodnog priznanja Hrvatske. Nakon rata, UNICEF je radio na zaštiti djece od mina i eksplozivnih naprava, ispričala je Brumana.

Zdravstvena skrb

Posljednjih više od dva desetljeća, fokus UNICEF-a u Hrvatskoj je na poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi za majke i novorođenčad u svim bolnicama, podršci djeci s teškoćama u razvoju, roditeljima i udomiteljskim obiteljima, te jačanju sustava socijalne skrbi za podršku djeci i obiteljima u riziku.

Jedno od najnovijih postignuća koje je Brumana istaknula jest uspostavljanje prve Banke humanog mlijeka u Hrvatskoj, koja osigurava najbolju skrb za prijevremeno rođene i teško bolesne novorođenčadi, te edukaciju za osoblje i opremanje sedam senzoričkih soba za djecu s teškoćama u razvoju u dijelovima Hrvatske gdje takva terapija prije nije bila dostupna.

– Ova postignuća ne bi bila moguća bez podrške naših »Čuvara djetinjstva« – hrvatskih građana koji svojom solidarnošću i predanošću kroz mjesečne donacije podržavaju UNICEF. Na tome smo im veoma zahvalni, rekla je Brumana i ponosno istaknula kako više od 2% ukupnog stanovništva Hrvatske redovito podržava UNICEF.

Naglasila je kako provedba UNICEF-ovih aktivnosti ne bi bila moguća bez podrške građana, kao i tvrtki koje su usmjerile svoju društvenu odgovornost na podršku djeci.

– »Čuvari djetinjstva« redovito, mjesečno doniraju za provedbu UNICEF-ovih programa za djecu u Hrvatskoj i inozemstvu. Većina sredstava prikupljenih u Hrvatskoj ulaže se u programe podrške djeci u zemlji, dok je manji dio namijenjen podršci djeci u kriznim situacijama i humanitarnim krizama u svijetu.

Sretni smo i ponosni jer toliko ljudi godinama podržava naš rad. Zahvaljujući njihovoj solidarnosti, suosjećanju i velikodušnosti možemo provoditi važne programe za djecu i brzo reagirati u hitnim situacijama, navela je Brumana i pozvala građane da im se pridruže i postanu »Čuvari djetinjstva«.

U Hrvatskoj trenutno rade na brojnim projektima usmjerenim na podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Tu je pilot-projekt u dvije bolnice u Hrvatskoj koji se fokusira na korištenje potpomognute komunikacije, kako bi se olakšao boravak djece s razvojnim teškoćama.

Prevencija nasilja

Prevencija nasilja nad djecom i među djecom jedan je od UNICEF-ovih prioriteta. Osim toga, sve važnija tema nam postaje prekomjerna tjelesna masa i debljina među djecom, što postaje sve češći problemi u razvijenim zemljama.

Trećina učenika osnovnih škola ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što ima dugoročne zdravstvene posljedice. Stoga je UNICEF s partnerima započeo rad na promociji pravilne prehrane i prevenciji debljine od najranije dobi. Brumana je istaknula još jedan problem u čijem je ublažavanju UNICEF aktivno uključen.

– Svjesni smo da mentalno zdravlje adolescenata postaje sve veći izazov. Naš program »Škole podrške« pomaže učenicima osnovnih i srednjih škola u izgradnji emocionalne otpornosti i razvoju socio-emocionalnih vještina.

Istovremeno, program UPSHIFT razvija vještine 21. stoljeća kod adolescenata kako bi ih pripremio za buduće izazove. Također radimo na zaštiti djece u digitalnom okruženju kroz Dane medijske pismenosti, pružajući edukativne materijale za učitelje i roditelje.

Veliki interes za ovu temu među odraslima, djecom i mladima pokazuje koliko je važno razumijevanje utjecaja digitalne tehnologije na međuljudske odnose, mentalno zdravlje, školski uspjeh i sigurnost. Nastavljamo surađivati s partnerima kroz daljnje širenje ovog programa, rekla je Brumana.

Pored navedenih programa, UNICEF godinama radi na jačanju sustava udomiteljstva djece u Hrvatskoj, kao i poboljšanju usluga za obitelji kojima treba podrška i onima koje su u riziku od razdvajanja.

– Obitelj predstavlja prirodnu sredinu za razvoj djeteta i odrastanje u instituciji ne može zamijeniti obiteljsko okruženje. Djeca koja odrastaju u institucijama često nose dugoročne posljedice kroz život.

Stoga UNICEF zagovara reformu alternativne skrbi kako bi se smanjilo razdvajanje obitelji, pružila adekvatna podrška i poboljšala socijalna skrb, zdravstvo i obrazovanje. Naš cilj je osigurati djeci kvalitetnu skrb u obiteljskom okruženju, povećati dostupnost usluga u zajednici za djecu i obitelji te podržati djecu koja napuštaju skrb u njihovom prijelazu u samostalan život, navela je Brumana.

Sustavne promjene

Više od 1.400 djece u Hrvatskoj odrasta u institucionalnoj skrbi, a više od 3.200 djece je razdvojeno od svojih obitelji, odnosno roditelja. S ovim se izazovima suočavaju brojne zemlje u Europi. Dijeljenje dobrih praksi i edukacija stručnjaka izuzetno su važni, što je i povod održavanju međunarodne konferencije SKRB2024 – Transformacija skrbi o djeci u Europi u rujnu u Zagrebu.

Konferencija će okupiti više od 1.200 stručnjaka iz više od 20 zemalja, koji će zajedno raditi na poboljšanju kvalitete alternativne skrbi za djecu te podršci djeci i obiteljima u riziku u Hrvatskoj i Europi.

– Uz brojne stručnjake iz područja socijalne skrbi, pravosuđa, zdravstva i obrazovanja, konferencija će okupiti i brojne predstavnike vlada, Europske komisije, kao i UNICEF-ovih ureda u Europi. Ova konferencija je prilika za raspravu o izazovima, razmjenu iskustava i dobrih praksi iz različitih zemalja, s ciljem unaprjeđenja sustava zaštite i podrške za djecu, mlade i obitelji, istaknula je Brumana.

Suradnja UNICEF-a s Vladom, lokalnim upravama, poslovnim sektorom i organizacijama civilnog društva od ključne je važnosti za postizanje ciljeva.

Primjerice, u suradnji s lokalnim zajednicama i relevantnim ministarstvima, UNICEF je od 2020. do 2023. godine proveo pilot-program Europsko jamstvo za djecu, koji financira Europska unija, s ciljem smanjenja dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti pružanjem pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i podršci obiteljima najugroženije djece.

– Također, suradnja s Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, rezultirala je brojnim zajedničkim projektima, uključujući projekte financirane s više od 3,5 milijuna američkih dolara.

Uz podršku švicarske vlade, UNICEF u šest zemalja, uključujući Hrvatsku, jača kapacitete postojećih sustava kako bi se odgovorilo na potrebe izbjegličke i migrantske djece iz Ukrajine i drugih zemalja. Kao što jedna od mojih omiljenih poslovica kaže: »Ako želiš ići brzo, idi sam. Ako želiš ići daleko, idi s nekim zajedno.«

Ova izreka odražava srž UNICEF-ovog rada – povezivanje svih dionika kako bi se podržale sustavne promjene za dobrobit djece. Sustavne promjene su složen proces, ali svaki zajednički korak naprijed vrijedan je truda, zaključila je Luisa Brumana.