U moru ni najmanje optimističnih podataka koje je iskazao popis stanovništva 2021. godine, jedan se grad, skoro poput otoka, izdiže iz te teške demografske priče: Poreč.

I inače je riječ o sredini koja je već dugi niz godina lider hrvatskog turizma i visokog životnog standarda, a ono što ga dodatno ističe je znanstvena podloga za razvoj poljoprivrede, posebno vinogradarstva, ali i svih drugih mediteranskih kultura, od maslinarstva nadalje.

Kad se povežu te dvije razvojne komponente, dobije se optimalni spoj koji je u konačnici Poreč istaknuo kao drugi najveći istarski grad, sredinu jako zanimljivu za doseljavanje.

K tome, dalo bi se raspravljati i o financijskoj komponenti prema kojoj bi čak i u apsolutnim brojkama, ne samo mjereno prihodima po jednom stanovniku, Poreč mogao i u ekonomskom pogledu biti i najjača istarska sredina.

Političke odluke

Na koncu središnjeg dijela turističke 2023. godine, kao i nekoliko mjeseci od ulaska u »drugo poluvrijeme« aktualnog mandata, razgovarali smo s Lorisom Peršurićem, gradonačelnikom Poreča, sad već i u drugom mandatu.

Konkretno, riječ je o osobi koja je članom IDS-a postala neposredno nakon završetka studija na riječkom Građevinskom fakultetu, da bi u vode konkretne politike ušao kao gradski vijećnik 2009. godine, četiri godine kasnije i kao zamjenik gradonačelnika.

Nemalo je onih koji znaju reći – lako je biti gradonačelnikom Poreča. Proračun koji se polako penje prema 50 milijuna eura, vrhunski razvijeni turizam, srednjoškolske i visokoškolske ustanove koje u odličnoj sinergiji s gospodarstvom obrazuju mlade i potrebne stručnjake. Slažete li se vi s tom konstatacijom? Čak i da se ne slažete, nije li vam drago što je percepcija upravo takva?

– Što je veći iznos, to je i više posla. Evo, jedanaest godina sam tu kao zamjenik i kao gradonačelnik i nisam još bio na godišnjem.

Poreč je grad koji ide naprijed uvijek, s 20-ak tisuća stanovnika i tendencijom rasta, osobito djece i mladih, jer smo poželjna sredina za život.

Samim time su i potrebe za rastom i razvojem grada veće. Trudimo se ravnomjerno razvijati kako grad, tako i čak 53 naselja na Poreštini koja nam administrativno pripadaju.

Danas jednaku komunalnu opremljenost ima, primjerice, građanin koji stanuje u Žbandaju ili u centru Poreča. Također, osim komunalne opremljenosti, jako nam je važno voditi računa o potrebama svih generacija – imamo najjeftiniji gradski dom za starije u Istri, svim umirovljenicima sufinanciramo dopunsko zdravstveno osiguranje, našim umirovljenicima s malim prihodima svakog mjeseca uplaćujemo dodatak na mirovinu, sudjelujemo u troškovima odvoza otpada, komunalne naknade, dok primjerice našim studentima i učenicima dajemo najveće stipendije u zemlji, da navedem samo manji dio.

Sve to smo ostvarili kao grad bez prireza, i među najnižim komunalnim naknadama i trudit ćemo se i dalje.

Gradsko vijeće je zahvaljujući upravo vašem iznimnom izbornom uspjehu – dosegnuti 75 posto povjerenja građana u tako propulzivnom, pa i brojem stanovnika već ozbiljnom gradu srednje veličine, nije lako – vrlo kompaktno. Je li u toj stabilnosti odgovor na pitanje kako uspijevate u provedbi velike većine prioritetnih ciljeva?

– Stabilnost u donošenju političkih odluka koje utječu na razvoj grada svakako je nužna da bi svojim građanima pružili ono što oni i očekuju od upravljanja gradom.

Ja sam čovjek koji vjeruje da djela govore više od riječi, i čini mi se da građani to prepoznaju i honoriraju. Trudim se biti prisutan i uključen u svakodnevni život grada, kroz razgovor sa sugrađanima često dobijem najbolje prijedloge i ideje.

Upravo zato smo u šest godina, otkad sam gradonačelnik, izgradili školu Finida, školu u Žbandaju i tako uveli jednosmjensku nastavu, tri vrtića u Žbandaju, Dračevcu i Velom Maju, a sad gradimo još dva za 300 djece, izgrađene su međuobilaznica, obnovljena je riva, izgrađeno je 90 kilometara kanalizacijske mreže, izgrađen je novi nogometni kampus, obnovljen je Zavičajni muzej Poreštine, da navedem samo neke, a čini mi se da smo tek na početku i da je još jako puno posla pred nama.

Kvalitetan kadar

Iako dakako postoji, porečka politička oporba ne doima se jakom. Svjedočimo i pokretanju određenih nezavisnih građanskih inicijativa, ali sve u svemu nije daleko od procjene kako, iako smo tek prošli pola mandata, možete dobiti i sljedeće izbore. Nije li u jednom smislu takva situacija čak i opasna? Lako je upasti u razmišljanje »nitko mi ništa ne može«, što kasnije ne vodi dobrom?

– Izborni rezultat, rezultat je rada i truda. Povjerenje građana temelji se na predanom radu sve četiri godine mojih suradnika i mene, bez kalkulacija o izborima, već samo konstantni rad, rad i rad.

To povjerenje moramo opravdati, a na tome nastojimo raditi iz dana u dan. Ranije sam spominjao odrađene projekte, a svi su planirani i realizirani u dogovoru s građanima.

Ali ja sam takav da ću reći da uvijek može više i bolje. Zato i posao jednog gradonačelnika nikada ne završava. Kad i dovršite jedan velik i zahtjevan projekt, već idućeg dana nastavljate dalje.

Grad je živ, mijenja se iz dana u dan, zato pozdravljam svačiji rad za boljitak naše zajednice. To nam svima treba biti zajednički cilj, a ja i dalje imam puno volje, ideja i elana raditi za naš grad.

Znamo da se nerado upuštate u odgovore na pitanja o stanju u IDS-u, ali s obzirom na vaše, kao i rezultate vaših stranačkih kolega u Labinu, Rovinju i Novigradu, nije li zapravo pitanje krize u IDS-u bilo »prenapuhano«? Je li se priča silno uskovitlala zbog gubitka Pule i Pazina, dok je podatak kako je najbogatiji dio Istre, s izuzetkom Umaga, IDS honorirao iznimno visokim postocima?

– Prenapuhano definitivno. Sigurno je stranka bila napravila pogreške u nekim sredinama sa svojim načinom rada, i to su građani uvidjeli i kaznili.

Sve to treba biti škola, i poticaj da budemo još bolji. IDS ima kvalitetan kadar, iskustvo i znanje koje je potrebno kako bi Istra i dalje ostala najrazvijenija regija Hrvatske.

Kako gledate na rad vašeg predsjednika Dalibora Pausa? On matematičar, vi tehničke struke, nije li možda Istri bio potreban jedan staloženi, visokoobrazovani, naprosto »matematički« predsjednik njezine najjače stranke?

– Istri, i IDS-u, najjačoj regionalnoj stranci u Hrvatskoj, potreban je netko s vizijom i željom da budemo korak naprijed, da se razvijamo održivo i kvalitetno, da poštuje tuđe i voli svoje, ali i da nije isključiv te da je za dobrobit Istre uvijek spreman na suradnju, bez obzira na stranačke boje.

Jedino zajedništvom možemo napraviti nešto dobro. Često se sjetim one Vitasovićeve: »Buon giorno, dobar van dan, ja pišen se Istrijan, ma mirno morete spat, aš nisan manje Hrvat.«

Velik dio krize i izbornih problema IDS-u je donijelo povezivanje s nelegalnom gradnjom koja je posebno pogodila neke gradove i općine juga Istre. Kako je po tom pitanju stanje u Poreču?

– Poreč vam je po tom pitanju specifičan, jer na snazi ima 51 prostorni plan svih razina. To možemo zahvaliti porečkim vizionarima koji su već sredinom 20. stoljeća počeli s prostornim planiranjem.

Još je šezdesetih godina za porečku zaobilaznicu u prostoru bio rezerviran koridor. I evo je danas, izgrađena upravo na tom koridoru, smanjila je promet kroz grad za 50 posto, kao i broj crnih točaka, povećala sigurnost.

Ali tada se činilo kao da je stavljaju na kraj svijeta. Zato mi danas i imamo izuzetno dobro zaštićen obalni pojas, dok su se naselja razvijala planski i uz adekvatnu infrastrukturu.

Danas razmišljamo o Poreču 2030. i 2040. godine te se osnovni smjerovi daljnjeg prostornog razvitka već ugrađuju u porečke prostorne planove.

U bližoj budućnosti očekuju nas daljnji razvoj prometnog sustava, jačanje javnih funkcija i društvenih djelatnosti te namjena koje su usmjerene razvoju gospodarstva. Osim toga, značajnije mjesto u razvoju dobiva kontinentalni dio Poreča.

Broj stanovnika u Poreču raste velikom brzinom, naglašen je i dolazak mladih obitelji, sve je više djece. Kako se nosite s time, posebno s mogućnošću rješavanja stambenog pitanja tih mladih ljudi. Znamo da su porečki »kvadrati« među najskupljima u državi?

– Stambena politika jedan je od naših prioriteta, jer je građanima rješavanje stambenog pitanja jedno od najvažnijih životnih pitanja.

Upravo zato, nakon izgradnje POS-zgrada u Poreču, proteklih smo godina provodili program subvencije kupovine stana porečkim obiteljima.

Na ovaj je način stambeno pitanje, uz našu podršku, riješilo pedesetak obitelji. Ove smo godine došli do kraja liste onih koji su se prijavili za subvenciju i proveli smo anketu među građanima kako bismo vidjeli koji je najpoželjniji novi model rješavanja stambenog pitanja porečkih mladih i obitelji.

Prednjače dodjela zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća te izgradnja gradskih stanova za najam, i na tome već naveliko radimo.

Demografska kretanja

A vrtići? Živimo u zemlji demografske katastrofe, a gotovo nigdje dovoljno mjesta za djecu vrtićke dobi?

– Pozitivna demografska kretanja nisu i ne mogu biti rezultat samo populističkih, jednokratnih mjera. Pozitivna kretanja rezultat su, prije svega, stabilne gospodarske situacije.

Poreč je grad s najmlađim stanovništvom u Istri, a osim što je najrazvijeniji grad u Istri, ujedno je i među najrazvijenijima u Hrvatskoj. Zato tu doista imamo slatke muke.

Evo, ove je godine u vrtiće i jaslice upisano 770 djece, što je za 50 djece više u odnosu no lani. Na takve trendove možemo odgovoriti samo ulaganjima – izgradili smo već tri vrtića.

Model obnove i prenamjene derutnih javnih prostora u porečkim naseljima u dječje vrtiće pokazao se kao pun pogodak, jer smanjujemo pritisak na glavne ustanove u gradu, razvijamo sve mjesne odbore, a reakcije djece i roditelja su pozitivne. Do kraja godine krećemo i s gradnjom još dva nova, velika vrtića u Varvarima i Novoj Vasi s ukupno 300 mjesta.

Poreč je po pitanju turizma, u svim njegovim komponentama, visokorazvijena sredina. No, kako vidimo, pa i prema medijskoj slici, istarskim se liderom visokokvalitetnog turizma zadnjih godina definira Rovinj. Nekad vam je gledao u leđa, danas je u nekim komponentama, posebno u domeni smještajnih kapaciteta najviše kategorije, pa i jednake takve gastronomije, ispred vas?

– Teško je uspoređivati Poreč i Rovinj jer su i okolnosti potpuno drukčije. Iz nekadašnje općine Poreč nastao je Grad Poreč i još sedam malih općina, od kojih tri priobalne, a koje sve gravitiraju Poreču.

Možda zvuči nevjerojatno, ali Poreč na svojem području ima samo jedan manji kamp, dok se veliki kampovi nalaze u susjednim općinama.

Na Poreštini, na potezu od Lima do Mirne, ostvaruje se gotovo 10 posto cijelog hrvatskog turizma. Što se tiče visokokvalitetnog turizma, meni je drago za moje prijatelje u Rovinju, ali mogu komentirati samo naše.

Vi danas u Poreč možete doći usred zime i sjesti u više restorana koji u starogradskoj jezgri, ali i izvan nje, rade cijelu godinu, na što smo posebno ponosni i podržavamo, jer je to često rijetkost u primorskim gradovima.

Poreč je, osim kao grad sporta, nadaleko poznat i kao grad vina – domaćini smo najvećoj izložbi vina u ovim krajevima – Vinistri, a ove smo godine ugostili i najelitnije svjetsko vinsko ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles.

Ove je godine na otoku Sv. Nikola otvoren i Miramare by Fratelli Cerea, nositelja tri Michelinove zvjezdice – jedinstveno u Hrvatskoj, a hotelijeri koji imaju sjedište u Poreču – Valamar i Plava Laguna, stvarno iz godine u godinu podižu kvalitetu i sve više ulažu, dok smo mi ulagali u potrebnu infrastrukturu, kako bismo i u špici sezone pokrili sve potrebe – od prometa do odvodnje ili uređenosti i čistoće.

I vlasnici obiteljskog smještaja svake godine ulažu u podizanje kvalitete svoje ponude. Nama je cilj ostvariti cjelogodišnji turizam, a vjerujem da kao grad s najviše svjetskih i europskih manifestacija u Istri, to i činimo.

Čovjek je bitniji od stranke

S kojim ste političarima, pa tako i izvan IDS-a, u boljim, ili jako dobrim odnosima? Znamo za vašu vezu s gradonačelnikom Rijeke Markom Filipovićem s kojim ste dijelili studentske klupe, kako izvan uobičajene političke komunikacije njegujete odnose s političarima drukčijeg stranačkog predznaka?

– Čovjek je bitniji od stranke. Zato sam ja dobar sa svima, a često imam prilike razgovarati kao gradonačelnik sa svim hrvatskim gradonačelnicima i kroz svoju funkciju potpredsjednika Udruge gradova.

Na kraju dana, svi se susrećemo sa sličnim situacijama – netko ih riješi efikasnije, netko ne. Ono što mogu reći za sebe je da ja živim ovaj posao 24/7 i dok sam ovdje, tako će biti do kraja.