Proračunska disciplina

Lokalni čelnici mogli bi platiti do 20 tisuća kuna kazne ako ne objave kako troše novac. Kažnjavanja pravnih osoba više nema

Jagoda Marić

Ministarstvo financija odlučilo olakšati zaduživanja regionalnim i lokalnim vlastima / Foto M. LEVAK

Ministarstvo financija odlučilo olakšati zaduživanja regionalnim i lokalnim vlastima / Foto M. LEVAK

Kazne za županije, gradove, općine više ne postoje, što je i logično, jer za loše postupanje s novcem poreznih obveznika ne može biti kriva cijela općina ili grad, nego onaj tko o potrošnji novca odlučuje



ZAGREB – Građani Hrvatske ubuduće bi trebali imati puno više informacija o tome kako se troši njihov novac na lokalnoj razini i objava tih informacija više neće ovisiti o dobroj volji načelnika, gradonačelnika ili župana, nego će to biti njihova obaveza. Većina je regionalnih i lokalnih jedinica na svojim mrežnim stranicama i dosad objavljivala proračunske dokumente, godišnje proračune i izvješća o njihovom izvršenju, ali Ministarstvo financija je u prijedlogu Zakona o proračunu, koji je objavljen na Vladinom portalu e-savjetovanje, propisalo i obvezu da objavljuju »informacije o trošenju sredstava«, i to tako da te informacije budu lako dostupne i pretražive. Koliko će detaljne biti te informacije u zakonskom prijedlogu se ne navodi, jer će »sadržaj i način objave informacija« naputkom propisati ministar financija. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li te informacije biti jednako aktualne i detaljne poput onih koje objavljuje grad Bjelovar, čiji je gradonačelnik i predsjednik HSLS-a kod dogovora o koaliciji s HDZ-om inzistirao da se u zakon unese ta odredba.


Loše postupanje


Načelnicima, gradonačelnicima i županima koji ne budu objavljivali te informacije prijete novčane kazne od dvije do 20 tisuća kuna. Iako je Ministarstvo financija svoju namjeru da građani na lokalnoj razini budu dnevno upućeni u trošenje novca koji su uplatili u proračun osnažilo uvođenjem kazni za čelnike koji to neće činiti, u novom su zakonskom prijedlogu kazne za proračunske prekršaje uglavnom smanjene. Iz zakona je u potpunosti nestala novčana kazna za pravne osobe ako kao korisnici proračunskog ili izvanproračunskog novca taj novac nenamjenski troše. Dosad su kazne za općine, gradove ili županije, ovisno o prekršaju kod trošenja proračunskog novca, bile od 500 tisuća do dva milijuna kuna. Sada se briše odgovornost pravnih osoba i ostaje samo kažnjavanje odgovornih osoba u pravnim osobama.
Kazne za županije, gradove, općine i ostale pravne osobe korisnike proračuna više ne postoje, što je i logično jer za loše postupanje s novcem poreznih obveznika ne može biti kriva cijela općina ili grad nego onaj tko o potrošnji novca odlučuje. No, i za ljude odgovorne za postupanje s proračunskim novcem i za pridržavanje pravila kad je njegova potrošnja u pitanju kazne će biti manje. U aktualnom zakonu za odgovorne osobe u korisnicima proračuna za desetke su prekršaja bile predviđene kazne od 50 do 100 tisuća kuna, dok su one sada smanjene i mogu biti od deset do 50 tisuća kuna. U prijedlogu novog zakona nije predviđena kazna veća od 50 tisuća kuna, a kolika kazna će se izreći za pojedini prekršaj ovisit će o težini prekršaja. S obzirom na to da se dosad baš i nisu često izricale kazne za one koji krše proračunska pravila, bilo da je riječ o pravnim osobama ili njihovim čelnicima, smanjenje kazni vjerojatno neće uzrokovati smanjenje proračunske discipline.


I EK će sudjelovati u donošenju hrvatskog proračuna


U procesu izrade i donošenja proračuna novost je izrada nacrta proračunskog plana koji će, nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, Vlada biti obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada. Tim dokumentom definira se makroekonomski i fiskalni okvir pojedine države članice europodručja u idućoj proračunskoj godini, a kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica eurozone. Mišljenje Europske komisije o ovom dokumentu uzima se u obzir prilikom pripreme i donošenja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.



 


Kapitalna pomoć


Njihova stroža primjena mogla bi, i uz manje iznose, konačno pojačati proračunsku disciplinu.
Brojne su još izmjene koje se tiču regionalnih i lokalnih vlasti, pa je u svom prijedlogu Ministarstvo financija odlučilo olakšati zaduživanja na toj razini.
Temeljem važećeg Zakona o proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezinog proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade. Novim prijedlogom omogućava se zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave. U tu se svrhu lokalne vlasti mogu zadužiti radi realizacije investicije koja se sufinancira iz fondova Europske unije kao i za investicije, odnosno projekte, čija je realizacija utvrđena posebnim propisima, a kojima se stvara obveza sudjelovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako će se, primjerice, Grad Rijeka ubuduće moći zaduživati i za kapitalne projekte koje provode njegova komunalna poduzeća ako se ti projekti financiraju iz fondova EU-a ili je odluka o njihovom provođenju utvrđena posebnim propisima.