Ministarstvo financija odlučilo olakšati zaduživanja regionalnim i lokalnim vlastima / Foto M. LEVAK
Kazne za županije, gradove, općine više ne postoje, što je i logično, jer za loše postupanje s novcem poreznih obveznika ne može biti kriva cijela općina ili grad, nego onaj tko o potrošnji novca odlučuje
povezane vijesti
ZAGREB – Građani Hrvatske ubuduće bi trebali imati puno više informacija o tome kako se troši njihov novac na lokalnoj razini i objava tih informacija više neće ovisiti o dobroj volji načelnika, gradonačelnika ili župana, nego će to biti njihova obaveza. Većina je regionalnih i lokalnih jedinica na svojim mrežnim stranicama i dosad objavljivala proračunske dokumente, godišnje proračune i izvješća o njihovom izvršenju, ali Ministarstvo financija je u prijedlogu Zakona o proračunu, koji je objavljen na Vladinom portalu e-savjetovanje, propisalo i obvezu da objavljuju »informacije o trošenju sredstava«, i to tako da te informacije budu lako dostupne i pretražive. Koliko će detaljne biti te informacije u zakonskom prijedlogu se ne navodi, jer će »sadržaj i način objave informacija« naputkom propisati ministar financija. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li te informacije biti jednako aktualne i detaljne poput onih koje objavljuje grad Bjelovar, čiji je gradonačelnik i predsjednik HSLS-a kod dogovora o koaliciji s HDZ-om inzistirao da se u zakon unese ta odredba.
Loše postupanje
Načelnicima, gradonačelnicima i županima koji ne budu objavljivali te informacije prijete novčane kazne od dvije do 20 tisuća kuna. Iako je Ministarstvo financija svoju namjeru da građani na lokalnoj razini budu dnevno upućeni u trošenje novca koji su uplatili u proračun osnažilo uvođenjem kazni za čelnike koji to neće činiti, u novom su zakonskom prijedlogu kazne za proračunske prekršaje uglavnom smanjene. Iz zakona je u potpunosti nestala novčana kazna za pravne osobe ako kao korisnici proračunskog ili izvanproračunskog novca taj novac nenamjenski troše. Dosad su kazne za općine, gradove ili županije, ovisno o prekršaju kod trošenja proračunskog novca, bile od 500 tisuća do dva milijuna kuna. Sada se briše odgovornost pravnih osoba i ostaje samo kažnjavanje odgovornih osoba u pravnim osobama.
Kazne za županije, gradove, općine i ostale pravne osobe korisnike proračuna više ne postoje, što je i logično jer za loše postupanje s novcem poreznih obveznika ne može biti kriva cijela općina ili grad nego onaj tko o potrošnji novca odlučuje. No, i za ljude odgovorne za postupanje s proračunskim novcem i za pridržavanje pravila kad je njegova potrošnja u pitanju kazne će biti manje. U aktualnom zakonu za odgovorne osobe u korisnicima proračuna za desetke su prekršaja bile predviđene kazne od 50 do 100 tisuća kuna, dok su one sada smanjene i mogu biti od deset do 50 tisuća kuna. U prijedlogu novog zakona nije predviđena kazna veća od 50 tisuća kuna, a kolika kazna će se izreći za pojedini prekršaj ovisit će o težini prekršaja. S obzirom na to da se dosad baš i nisu često izricale kazne za one koji krše proračunska pravila, bilo da je riječ o pravnim osobama ili njihovim čelnicima, smanjenje kazni vjerojatno neće uzrokovati smanjenje proračunske discipline.
I EK će sudjelovati u donošenju hrvatskog proračuna
|
Kapitalna pomoć
Njihova stroža primjena mogla bi, i uz manje iznose, konačno pojačati proračunsku disciplinu.
Brojne su još izmjene koje se tiču regionalnih i lokalnih vlasti, pa je u svom prijedlogu Ministarstvo financija odlučilo olakšati zaduživanja na toj razini.
Temeljem važećeg Zakona o proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave može se dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezinog proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade. Novim prijedlogom omogućava se zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave. U tu se svrhu lokalne vlasti mogu zadužiti radi realizacije investicije koja se sufinancira iz fondova Europske unije kao i za investicije, odnosno projekte, čija je realizacija utvrđena posebnim propisima, a kojima se stvara obveza sudjelovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako će se, primjerice, Grad Rijeka ubuduće moći zaduživati i za kapitalne projekte koje provode njegova komunalna poduzeća ako se ti projekti financiraju iz fondova EU-a ili je odluka o njihovom provođenju utvrđena posebnim propisima.