PROBNI RAD TERMINALA

“LNG Hrvatska” 20. studenoga isplovljava iz “Lenca” po prvi teret

Marinko Glavan

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Brod će u Grčkoj ukrcati ukapljeni prirodni plin, nakon čega odlazi u Omišalj, gdje će započeti s probnim radom koji će trajati do kraja ove godine



RIJEKA – Brod “LNG Hrvatska”, ploveća jedinica za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, isplovit će iz Remontnog brodogradilišta “Viktor Lenac” 20. studenoga, nakon čega će otploviti u Grčku na ukrcaj ukapljenog prirodnog plina potrebnog za probni rad Terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju, gdje se očekuje u prvoj polovini prosinca, potvrdio je Hrvoje Krhen, direktor LNG-a Hrvatske, tvrtke koja upravlja LNG terminalom.


Brod je prije petnaestak dana uplovio u “Lenac”, gdje su u tijeku završni radovi i testiranja brodskih sustava, prije probnog puštanja u rad.


– Svi radovi teku prema predviđenom rasporedu te očekujemo da će “LNG Hrvatska” iz “Viktor Lenca” isploviti 20. studenoga. Prvi teret ukapljenog prirodnog plina ukrcat će u Grčkoj, nakon čega se vraća u hrvatske vode, točnije na LNG terminal u Omišlju, gdje će, po dolasku, započeti s probnim radom.




Probni rad terminala trajat će do kraja ove godine, a s prvim danom iduće godine započet će komercijalni rad terminala na tržištu, rekao je Krhen, dodajući kako su pri kraju i radovi na kopnenom dijelu LNG terminala u Omišlju, kao i na plinovodu koji će budući terminal povezivati s magistralnim plinovodom Pula – Karlovac.


Kapacitet uplinjavanja budućeg LNG terminala je 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, od čega je u prvih tri godine poslovanja terminala zakupljeno sto posto kapaciteta. Prema podacima LNG Hrvatske, za plinske godine od 2023./2024. do 2026./2027. za sada je zakupljeno po nešto više od dvije milijarde kubika, a potom u plinskim godinama od 2027./2028. do 2029./2030. po nešto više od 1,1 milijardu kubika, što je ujedno i minimalna količina potrebna za rad terminala “u plusu”, odnosno bez potrebe za naplatom naknade za sigurnost opskrbe plinom koju bi, u slučaju zakupa manjeg od 1,1 milijardi “kubika” plaćali svi potrošači prirodnog plina u Hrvatskoj. Najveći zakupci kapaciteta LNG terminala za sad su tvrtke MFGK Croatia, PowerGlobe Qatar te MET Croatia Energy Trade, a oko 500 milijuna kubičnih metara kapaciteta zakupile su i tvrtke u državnom, odnosno djelomično državnom vlasništvu, HEP i INA.


Na brodu je trenutačno mješovita posada, no po dolasku u Omišalj, prema uvjetima iz ugovora za sufinanciranje iz sredstava Europske unije, na njemu će raditi isključivo hrvatski pomorci, njih oko šezdeset, podijeljenih u dvije posade koje će se na brodu izmjenjivati svakih 15 dana.


Ukupna vrijednost projekta izgradnje LNG terminala na Krku je 233 milijuna eura, od čega je nešto više od 101 milijun eura osigurano iz bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). LNG Hrvatska je brod kupila putem međunarodnog postupka javne nabave, od kompanije Golar LNG, za 159,6 milijuna eura, u što je bila uključena i konverzija iz LNG tankera u FSRU, ugradnjom postrojenja za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i ostale potrebne opreme. Golar LNG je konverziju ugovorio s China State Shipbuilding Corporation (CSSC), odnosno u Huaron-Dadong brodogradilištu u blizini Šangaja, iz kojeg je brod prema Rijeci isplovio u drugoj polovini rujna.